Tijekom posljednja dva desetljeća Kina se čvrsto etablirala kao glavni igrač u gospodarskom krajoliku Latinske Amerike. Od strateških ulaganja u infrastrukturu do energije i telekomunikacija, regija je postala ključno središte kineskih interesa, piše trgovinski analitičar Alek Butterman za Bne IntelliNews. S projektima koji se protežu kroz više nacija, prisutnost Pekinga preoblikuje geopolitičku dinamiku tog područja.
Peru: Vrata u Aziju
Suradnja Kine i Perua značajno je porasla, s akumuliranim ulaganjima koja premašuju 31 milijardu dolara od 1992. godine. Sporazum o slobodnoj trgovini potpisan 2010. potaknuo je daljnju suradnju, posebice u sektorima rudarstva i infrastrukture. Međutim, Peru, kao globalna sila u proizvodnji bakra i cinka, privukla je kineski kapital željan osiguravanja vitalnih sirovina za svoju industriju. Ovaj rastući odnos doveo je do izgradnje velikih projekata, kao što je Chancay Megaport, zajedničko ulaganje peruanskog Volcana i kineskog Cosco Shippinga. Ogromna morska luka, smještena samo 80 km sjeverno od Lime, ključni je element kineskih trgovinskih ambicija. Nakon što bude operativan, skratit će vrijeme isporuke između Perua i Kine za 15 dana, čineći ga ključnim središtem za izravnu trgovinu s Azijom. Projekt, za koji se očekuje da će biti dovršen do kraja 2024., uz cijenu od oko 3,6 milijardi dolara, bit će jedan od najvećih na obali Tihog oceana, značajno će povećati logističke kapacitete Perua i potaknuti gospodarski rast. Ipak, postoji zabrinutost oko utjecaja na okoliš, s nekoliko kontroverzi koje su se pojavile tijekom izgradnje luke.
Kolumbijski balans među velesilama
Kolumbija također jača svoje veze s Kinom. Nakon posjeta predsjednika Gustava Petra 2023., Bogota je razmotrila potencijalnu integraciju u kinesku inicijativu Pojas i put (BRI), globalni infrastrukturni projekt usmjeren na poboljšanje povezanosti. Dok su pregovori još u tijeku, interes Kolumbije naglašava njezinu želju da privuče kineska sredstva u ključne sektore kao što su zelena energija, telekomunikacije i transport. Kineska ulaganja u zemlju su posljednjih godina doživjela nagli porast, a velike tvrtke sudjeluju u visokoprofilnim projektima poput Bogotá Metroa, pothvata vrijednog 4,5 milijardi dolara koje vode kineske tvrtke. Ovo je jedna od mnogih inicijativa koje obilježavaju rastuću ulogu Kolumbije u strateškom širenju Kine diljem regije. Međutim, postoji zabrinutost da će postati pretjerano ovisna o Pekingu, jer nacija pažljivo balansira svoju multi-vektorsku vanjsku politiku dok istovremeno potiče gospodarski rast. Naime, Kolumbija snažno surađuje sa SAD-om.
Argentina zapela u političkom limbu
Izgradnja brana nazvanih Jorge Cepernic i Néstor Kirchner u Santa Cruzu je u zastoju su od prosinca 2023., što Argentinu dnevno košta 3,5 milijuna dolara. Izgradnja, koju je pokrenula vlada bivše predsjednice Cristine Fernández de Kirchner, financira se putem zajma od 4,7 milijardi dolara od konzorcija kineskih banaka, uključujući Kinesku razvojnu banku, Industrijsku i komercijalnu banku Kine (ICBC) i Banku Kina. Do sada je isplaćeno 1,85 milijuna dolara, a još je na raspolaganju 800 milijuna dolara za ponovno aktiviranje projekta. Međutim, posao ostaje zamrznut zbog političkih odgoda u osiguravanju sljedeće rate.
Izgradnjom upravlja zajedničko ulaganje koje predvode kineska Gezhouba (54%) i argentinska Eling Energía (36%), a brane su trenutno dovršene 42%, odnosno 20%. Projekt riskira suočavanje s financijskim kaznama i daljnjim odgodama ako vlada predsjednika Javiera Mileija uskoro ne zatraži dodatna sredstva od Kine. U najnovijem obratu ranije ovog mjeseca, Milei, samoopisani “anarho-kapitalist” koji se snažno protivi Kirchnerovoj peronističkoj politici, napravio je značajan zaokret u svom stavu prema Pekingu, opisujući azijskog diva kao “vrlo zanimljivog trgovinskog partnera” i najavljujući posjetit Pekingu u siječnju. Ovo označava oštro odstupanje od njegove prethodne retorike, u kojoj je obećao da nikada neće trgovati s Kinom zbog njene komunističke vlade.
Bolivijski rudnik litija
Bolivija je ojačala svoje gospodarske veze s Kinom, posebice u sektoru litija, koji je ključan za globalni napredak prema obnovljivoj energiji i proizvodnji električnih vozila (poglavito za baterije). S najvećim rezervama litija na svijetu, Bolivija je strateški pozicionirana da postane ključni dobavljač za kineske proizvođače koji žele osigurati materijale za proizvodnju baterija. Godine 2021. Bolivija je potpisala značajan sporazum s kineskom tvrtkom Sinovac, s ciljem razvoja svojih resursa litija uz uspostavu domaće industrije litij-ionskih baterija. Ovo partnerstvo dio je šireg trenda, s kineskim ulaganjima u sektor infrastrukture, energetike i rudarstva u Boliviji koja doseže približno 6 milijardi dolara. Međutim, ovaj priljev kineskog kapitala izazvao je zabrinutost zbog degradacije okoliša i prava lokalnih zajednica. Kritičari tvrde da, iako bi takva ulaganja mogla potaknuti gospodarstvo Bolivije, njima se mora pažljivo upravljati kako bi se osiguralo da vađenje resursa ne dolazi nauštrb bogate bioraznolikosti nacije i dobrobiti njezinog autohtonog stanovništva.
Širi regionalni trend
Kineski utjecaj nije ograničen na Peru, Argentinu, Kolumbiju i Boliviju. Diljem Latinske Amerike, više od 20 zemalja već se pridružilo inicijativi Pojas i put, naglašavajući široko rasprostranjen utjecaj financijske snage Pekinga. Kineske tvrtke stalno povećavaju svoj otisak u sektorima poput rudarstva, energetike i infrastrukture. Samo u Kolumbiji radi više od 80 kineskih tvrtki koje pokreću vitalne projekte koji su u skladu s lokalnim razvojnim ciljevima. Uspon brendova kao što su Huawei, DiDi i BYD u regiji dokaz je snažne ekonomske strategije azijskog diva. Ipak, s priljevom kineskog kapitala raste nelagoda. Mnoge zemlje, uključujući Sjedinjene Države, izrazile su zabrinutost zbog kineske kontrole nad strateškim dobrima u Latinskoj Americi, kao što su luke, energetske mreže i prometne mreže. Zapad optužuje Kinu da provodi politiku “diplomacije zamke duga”, zaplićući zemlje u razvoju u neodržive zajmove s ciljem zapljene imovine kada postanu nesolventne. Chancay Megaport luka je, na primjer, privukla najveću pozornost američkih kreatora politike, koji ju vide kao dio šire strategije Pekinga da potvrdi svoj utjecaj na zapadnoj hemisferi.
M. Šerić: Novi put svile: projekt za ostvarenje kineske globalne dominacije
