SPLIT – Strašno nevrijeme u splitskoj luci koje je prouzrokovalo više ozlijeđenih i veliku materijalnu štetu, potopilo je i jedan od mini-kruzera, natiskanih u splitskoj luci.
Podsjetimo, uslijed ekstremnih vremenskih uvjeta u luci Split došlo je do pucanja konopa broda Petar Hektorovića te kontakta broda s turističkim brodom i katamaranom, a snimljen je i trenutak udara.
“Brzom i prisebnom reakcijom zapovjednika i posade broda Petar Hektorović u vrlo kratkom roku oborena su oba sidra i brod je stavljen u pogon čime je spriječena veća šteta i posljedice u splitskoj luci” priopćila je o ovom događaju Jadrolinija. Drugim riječima, šteta je mogla biti daleko veća, a moglo je biti i nastradalih. Srećom, nije bilo tako.
No, nažalost, potonuo je mini-kruzer koji je bio prvi na udaru Hektoroviću.
Lučka uprava Split: “Mi smo im to dozvolili po Pravilniku, ali ovo je viša sila”
Da je luka Split namijenjena prvenstveno linijskim brodovima, odnosno onima koji prevoze putnike na otoke, potvrdio nam je i Rukovoditelj lučkog operativnog centra, Zvonimir Perkušić.
No u Lučkoj upravi Split odbacuju odgovornost za ovaj događaj.
Bi li se ova havarija mogla izbjeći da je Jadrolinijin Petar Hektorović imao više manevarskog prostora za izvanredan događaj poput ovog?
– Ne bi se s vama složio. Mi smo u tom trenutku imali idealne uvjete i polupraznu luku. Imali smo nekoliko slobodnih vezova.
Tvrdite li da je sigurno privezivanje na ovakav način, kako se privezuju mini-kruzeri?
– Ovaj brod koji je potopljen, on je bio treći u landani. Ja mislim da je to u redu.
Ali, on je sad na dnu mora…
– Što mislite da je bio prvi na rivi, da se ne bi to dogodilo? Tko to može garantirati? Možemo držati luku praznu, pa se neće dogoditi ništa.
Ali luka je prvenstveno izgrađena i namijenjena linijskoj plovidbi, zar ne?
– Pravilnikom o redu u luci, u ovakvoj luci međunarodnog tipa jest primaran prijevoz putnika u lokalnom i linijskom prometu i to je prvo. A SVE ostale su dodane vrijednosti, a mi smo Pravilnikom to dozvolili i ne idemo nauštrb otočana i domaćih linija. Mi primamo brodove, onoliko, koliko je zakonski dozvoljeno, odnosno onoliko, koliko ih se u tom treuntku može i primiti. Ne idemo na ugrozu sigurnosti plovidbe. Primarno nam je držanje zakona i sigurnosti plovidbe. Ovo je viša sila. Brod je bio uredno privezan, ali dogodilo se što se dogodilo, od toga ne bježimo…
Prema Pravilniku o redu u luci Split, broj bočno privezanih brodova nije izričito naveden kao fiksno ograničenje u samom tekstu Pravilnika. Međutim, u članku 35. stavak 4. stoji:
“Zapovjednik plovnog objekta, po nalogu Lučke uprave Split, uz suglasnost Lučke kapetanije, dužan je dozvoliti da se uz bok privežu jedan ili više drugih plovnih objekata radi održavanja veze s obalom.”
To znači da broj bočno privezanih brodova određuje Lučka uprava Split, uz suglasnost Lučke kapetanije, ovisno o konkretnim okolnostima i potrebama luke. Pravilnik ne propisuje maksimalni broj, nego ostavlja mogućnost odlučivanja nadležnim tijelima u svakom pojedinačnom slučaju
Koji je najveći dopušteni broj brodova bočno priveznih jedan uz drugog u luci u ostalim lukama?
Prema važećim pravilnicima i primjerima iz hrvatskih luka, najveći broj brodova koji se smije privezati bočno jedan uz drugog u luci najčešće je ograničen na pet plovnih objekata. Ova brojka može varirati ovisno o pravilima konkretne luke, lokalnim propisima i odlukama lučke kapetanije, ali pet je često navedena maksimalna širina bočno privezanih brodova (tzv. „landani“).
Ključne napomene:
- U nekim lukama ili posebnim situacijama, broj može biti manji ili veći, ovisno o procjeni sigurnosti i kapacitetu luke.
- Za svaki dodatni brod bočno privezan uz drugi, potrebno je odobrenje nadležne lučke kapetanije i/ili uprave luke.
- Pravila su postavljena radi sigurnosti plovidbe, sprječavanja ometanja drugih brodova i osiguravanja nesmetanog prolaza te pristupa obali.
- U slučaju posebnih okolnosti (npr. gužve, havarije, posebnih potreba), kapetanija može donijeti iznimnu odluku.
Zašto država ne izgradi luke za mini-kruzere?
Podsjetimo, nedavno je nakon pola godine izvučen 42 metra dug Pacific u Krilu Jesenice, izvorištu gomile ovakvih brodova, koji se diljem Jadrana natiskuju kao sardine po lukama za javni promet.
– Sve je u redu dok se nešto dogodi. Ovo je prilika da se nešto i javno kaže o ovome problemu – kazuje nam izvor iz jedne od Lučkih uprava koji godinama muku muče s pritiscima za privezivanje mini-kruzera u središtima obalnih gradova, poput Splita, koji im dolaze iz ovog sektora. Ne bez razloga, jer ih na Jadranu ima na stotine, a realno, nemaju se gdje legalno vezati u tom broju.
No nesnalaženje države, te “privremene dozvole” o privezivanju više brodova jedan za drugog već dulje vrijeme dovode do negodovanja ostalih sudionika pomorskog prometa koji uporno upozoravaju da ovakva rješenja dugoročno nisu sigurnosno održiva.
Postavlja se logično pitanje: zašto država ne izgradi luke za sve te silne mini-kruzere kojima je dozvolila plovidbu? No država ih gradi. Ne jednu, već tri – u Krilu Jesenice, Bajnicama i Dugom Ratu, ali tromo, sporo i njihov dovršetak čekat će se godinama.
Jurica Gašpar
