Sve je više mladih ljudi koji ne podnose vrućinu

Objavljeno prije 1 h i 44 min

Osječani stižu u OHBP zbog opće slabosti, vrtoglavice, gubitka svijesti, kolapsa, pritiska u prsištu, nemogućnosti disanja…

Kako bi toplinski val koji je u ponedjeljak počeo pritiskati Hrvatsku, a čiji se vrhunac očekuje idućih dana, donio što manje posla liječnicima, medicinskim tehničarima, sestrama i drugom medicinskom osoblju, nije naodmet ponoviti što nam je činiti kako bismo prevenirali moguće štetne posljedice velikih vrućina na zdravlje, osobito u svjetlu činjenice da se i dalje, unatoč stalnim apelima liječnika, veliki dio građana ne pridržava njihovih savjeta, pa svaki toplinski val sa sobom nosi i pojačan priljev pacijenata u ambulante.

Ne izlazite od 10 do 19

Zamolili smo stoga dr. sc. Vedranu Makarović, dr. med., v. d. pročelnika Objedinjenog hitnog bolničkog prijma (OHBP) Kliničkog bolničkog centra Osijek, da našim čitateljima uputi savjete koji u ovakvim vremenskim okolnostima mogu biti od životnog značenja.

– Svake godine apeliramo na građane da ne izlaze u vrijeme najviših temperatura, odnosno od 10 pa čak do 19 sati. Kronični bi bolesnici trebali piti dovoljno tekućine i redovito uzimati terapiju. Liječniku neka odlaze samo u slučaju akutnih problema, a dnevne aktivnosti neka smanje na najmanju moguću mjeru, s obzirom na njihove godine, osnovnu dijagnozu i opće stanje. Neka se oslone na susjede, rodbinu i djecu te iskoriste, ako je to moguće, pravo na kućni posjet liječnika obiteljske medicine, kako bi izbjegli izlaganje vrućinama – savjetuje dr. Makarović te dodaje kako u OHBP-u bilježe sve veći postotak mlađih pacijenata bez znatnijih većih dijagnoza i pridruženih bolesti, koji teško podnose vrućinu i kojima se prvi incident srčanog ili moždanog udara u životu dogodio isprovociran upravo visokim temperaturama i vremenskim nepogodama.

Od drugih simptoma s kojima se na Objedinjenom hitnom bolničkom prijmu susreću u ovo vrijeme, dr. Makarović naglašava kako su to opća slabost, vrtoglavica, gubitak svijesti različitih uzroka, kolaps, pritisak u prsištu, nemogućnost disanja, netolerancija na napore bilo koje vrste i nemogućnost obavljanja svakodnevnih obaveza. U ovo su doba godine prisutne i ozljede nastale zbog aktivnosti na otvorenome.

– Pojačane aktivnosti na otvorenom dovode i do različitih ozljeda, pogotovo u djece, kao što su padovi s bicikala, romobila i sl., tako da su nam prometne nezgode otprilike u istom postotku kao i tegobe zbog visokih temperatura. Do sada u ovoj godini nismo zabilježili veću incidenciju prometnih nezgoda zbog visokih temperatura, u odnosu prema hladnijem razdoblju u godini – ističe dr. sc. Vedrana Makarović.

Temperaturni rekordi

U cijelom svijetu ovih dana bilježe temperaturne rekorde, javljaju novinske agencije, pozivajući se na europski opservatorij Copernicus. Riječ je o programu Europske unije za promatranje Zemlje, odnosno našeg planeta i njegova okoliša. U okviru programa nude se informacijske usluge koje se temelje na promatranju Zemlje satelitima i na zemaljskim podacima.

S toplinskim valovima u Meksiku, Kini ili Saudijskoj Arabiji lipanj 2024. trinaesti je uzastopni mjesec s rekordno visokom prosječnom temperaturom u odnosu prema prethodnim mjesecima, objavio je Copernicus. S tim nizom i uz do sada nezabilježeno pregrijavanje oceana, koji su apsorbirali 90 posto viška vrućine izazvane ljudskim djelovanjem, “prosječna globalna temperatura u posljednjih 12 mjeseci, srpanj 2023. – lipanj 2024., najviša je dosad zabilježena”, ističe Copernicus.

U tom je razdoblju prosječna temperatura planeta bila 1,64 Celzijeva stupnja iznad prosječne temperature u predindustrijskom razdoblju od 1850. do 1900., kada deforestacija i izgaranje fosilnih goriva još nisu zagrijali klimu Zemlje. Lipanj 2024. je, između ostalog, bio “12. mjesec zaredom s temperaturom višom 1,5 °C u odnosu prema predindustrijskom razdoblju”, ističe Carlo Buontempo, direktor servisa Copernicus za klimatske promjene (C3).

S iznimkom zapadne Europe, u kojoj je temperatura u lipnju bila blizu ili niža u odnosu prema razdoblju od 1991. do 2020., ostatak je svijeta zabilježio veće i znatno veće temperature, te je tako u Meki, Saudijskoj Arabiji, od vrućine umrlo više od 1300 hodočasnika. Temperatura u Velikoj džamiji rasla je i do 51,5 Celzijevih stupnjeva. Grčka je Akropola zbog visokih temperatura od 44 stupnja bila zatvorena. Sjever Kine, uključujući i Peking, pržio se na više od 40 celzija, a jug je bio pogođen poplavama. Razorne su poplave pogodile i Keniju, Afganistan i Francusku.

Ivan Alilović