Prema anketi koju su Reuters/Ipsos objavili 24. rujna, na nacionalnoj razini SAD-a Kamala Harris vodi ispred Donalda Trumpa omjerom 47:40 posto. Ako se rezultati ankete prihvate kao više manje odraz realne slike, to ne znači puno zbog sustava Izbornog kolegija. U presudnim swing državama koje mogu osvojiti i demokratski i republikanski kandidat, Trump i Harris su izjednačeni i razlike se kreću unutar statističke pogreške.
Važan je svaki glas, uključujući etničke i rasne manjine. Veliki utjecaj na izbore imat će Amerikanci azijskog podrijetla – najbrže rastuća manjinska zajednica u SAD-u. Anketa sveučilišta u Chicagu pokazala je kako Harris ima prednost od 38% među Azijskim Amerikancima. Njih 66% planira glasovati za Harris, a samo 28% za Trumpa, dok je 6% neodlučnih.
Situacija je slična i kod rejtinga potpredsjedničkih kandidata. Tim Walz dobiva 56% podrške, u odnosu na JD Vancea za kojega misli glasovati 21 posto američkih Azijaca. O Harris pozitivno mišljenje ima 44% Azijaca, a 42% njih negativno. U pogledu Trumpa, čak 70% vidi ga u negativnom, a samo 28% u pozitivnom svjetlu. Ankete također pokazuju kako su aktivisti Demokratske stranke aktivniji od republikanaca među azijskim stanovništvom.
Potpora Azijskih Amerikanaca Harris
Ankete pokazuju kako Kamala Harris daleko bolje stoji od Joea Bidena među Azijcima. Istraživanje koje je u proljeće ove godine provela američka nevladina organizacija zadužena za edukaciju američkih Azijaca, Azijsko-američko istraživanje glasača (AAVS), pokazala je kako je Biden imao potporu 46% populacije, Trump 31%, a 23% je bilo neodlučnih. Slične brojke su bile i 2020. Proizlazi kako Harris ima 20% veću podršku od Bidena. Zašto?
Budući da između Bidena i Harris u političkom smislu nema suštinske razlike, jedine razlike su u nijansama, očito je azijsko podrijetlo Harris ključni element koji privlači američke Azijce. S obzirom na to kako je smatraju jednom od svojih, dat će joj većinu glasova. To nije neočekivano i ne bi bilo prvi put iako je bizarno da duboko u 21. stoljeću američki birači uvelike glasuju prema krvnim zrncima. Na izborima 2008. i 2012. Barack Obama odnio je ogromnu većinu glasova crnačke populacije, 95 i 93%.
Izgledno je kako će u manjim brojkama to ponoviti Harris koja ima šaroliko etničko-rasno podrijetlo. Kamalina majka, Shyamala Gopalan, rođena je u Indiji, u saveznoj državi Tamil Nadu. Bila je useljenica u SAD kako bi nastavila obrazovanje. Postala je ugledna znanstvenica i istraživačica raka dojke. Porijeklom je iz hinduističke tamilske zajednice. Preminula je 2009.
Kamalin otac, Donald Harris, imigrant je s Jamajke. On je ekonomski teoretičar i profesor emeritus na Sveučilištu Stanford. Njegovo podrijetlo je afričko-karipsko, s korijenima koji potječu iz afričke dijaspore na Karibima. Kamala Harris, dakle, ima dvojno indijsko i afričko- karipsko podrijetlo, što je čini prvom predsjedničkom kandidatkinjom afroameričkog i južnoazijskog podrijetla u američkoj povijesti. Neovisno o ishodu izbora i o tome hoće li Azijski Amerikanci dobiti predsjednicu svoga podrijetla, neupitno je kako će njihov politički utjecaj u SAD-u sve više rasti. To pokazuje prošlost i sadašnjost.
Tijek povijesti
Azijski Amerikanci čine najbrže rastuću i najraznolikiju demografsku skupinu u Sjedinjenim Državama. Oni dolaze iz širokog raspona zemalja, uključujući Kinu, Indiju, Filipine, Vijetnam, Koreju, Japan i druge države. Povijest Azijaca u SAD-u prožeta je borbom za prihvaćanje, diskriminacijom, ali i uspjesima na društvenim i ekonomskim područjima. Prvi valovi azijskih imigranata u SAD-u zabilježeni su sredinom 19. stoljeća, kada su Kinezi dolazili u Kaliforniju kako bi radili na izgradnji željeznice, tražili zlato i sudjelovali u poduzetničkim pothvatima.
Iako su se mnogi nadali boljem životu u „Zemlji slobodnih“, ubrzo su se suočili s valom diskriminacije. Jedan od najočitijih primjera rasne netrpeljivosti prema Azijcima bio je Zakon o isključenju Kineza iz 1882. Zakonom je zabranjen dolazak kineskih imigranata, čime je postavljena pravna podloga za institucionalnu diskriminaciju. Slični sudbinu iskusili su Japanci, Korejci, Filipinci i drugi azijskinarodi koji su kasnije dolazili u SAD. Tijekom Drugog svjetskog rata, mnogi japanski Amerikanci bili su prisilno internirani u logore unutar SAD-a zbog paranoje o njihovoj nelojalnosti, bez obzira na to što su mnogi bili američki državljani.
Ovaj čin, koji je kasnije priznat kao kršenje ljudskih prava, simbolizira jedan od najmračnijih trenutaka u povijesti Azijskih Amerikanaca. Međutim, nakon 1965. godine, donošenjem Zakona o imigraciji i nacionalnosti, SAD je otvorio vrata većem broju useljenika iz Azije, čime je započelo novo razdoblje integracije i demografske transformacije. Useljenici su u velikom broju dolazili iz različitih dijelova Azije, unoseći sa sobom bogate i raznolike kulturne tradicije, običaje i svjetonazore.
Gospodarski doprinos
Američki Azijci značajno doprinose gospodarskom razvoju Amerike. Njihov doprinos vidljiv je u poduzetništvu, tehnološkom sektoru, obrazovanju i inovacijama. Amerikanci azijskog porijekla pokreću veliki broj malih i srednjih poduzeća. Preciznije, vode više od 2 milijuna poduzeća, što predstavlja oko 10% svih malih poduzeća u SAD-u. Zapošljavaju milijune ljudi i stvaraju značajne prihode.
Osim toga, vode uspješne restorane, trgovine i zdravstvene ustanove, posebno u velikim urbanim područjima poput San Francisca, Los Angelesa i New Yorka. Spadaju u najobrazovanije etničke skupine u SAD-u. Prema podacima iz 2020., više od 54% Azijskih Amerikanaca starijih od 25 godina ima diplomu fakulteta, što je značajno više od nacionalnog prosjeka od 38%. Visoka obrazovanje omogućuje im pristup odlično plaćenim poslovima u sektorima tehnologije, medicine, strojarstva i financija.
Otprilike jedan od troje tehnoloških radnika u Silicijskoj dolini je Azijat. Njihova prisutnost u sektoru umjetne inteligencije, računalnih znanosti i biotehnologije je očita. Mnogi su osnivači poznatih tehnoloških kompanija, a neki od najpoznatijih poduzetnika su Jerry Yang (osnivač Yahooa), Steve Chen (suosnivač YouTubea) i Jen-Hsun Huang (osnivač Nvidije).Zbog svojih veza s Azijom, američki Azijci igraju važnu ulogu u povezivanju američke ekonomije s brzorastućim azijskim tržištima. Mnogi od njih rade na olakšavanju trgovinskih odnosa, ulaganja i tehnološkog prijenosa između SAD-a i zemalja poput Kine, Indije, Japana i Južne Koreje.
Kulturni doprinos
Američki Azijci znatno su ojačali razvoj SAD-a na području kulture. Sve su prisutniji u američkoj filmskoj i televizijskoj industriji. Filmovi poput „Crazy Rich Asians“ (2018.) i „Everything Everywhere All at Once“ (2022.) ne samo da su bili komercijalno uspješni, već su pomogli da azijsko-američke priče postanu aktualne.
Glumci kao što su Henry Golding, Steven Yeun i glumice Michelle Yeoh i Awkwafina postali su međunarodne zvijezde.Azijski Amerikanci imaju sve veći utjecaj na glazbenu industriju u SAD-u, posebno kroz pop, hip hop i indie žanrove. Umjetnici poput Brune Marsa (filipinskog i portorikanskog podrijetla) i Stevea Aokija (japanskog podrijetla) postali su globalno prepoznati po svojoj glazbenoj inovativnosti.
Azijsko-američki pisci i pjesnici obogatili su američku književnost svojom perspektivom o identitetu, migraciji, rasi i međugeneracijskim odnosima. Amy Tan i njen roman „The Joy Luck Club“ (1989.) vrhunski je prikazao iskustva kinesko-američkih obitelji i izazove života između dviju kultura. Knjiga je postala međunarodni bestseller, a kasnije adaptirana u film. Kineska, japanska, tajlandska, indijska, korejska i vijetnamska kuhinja postale su sastavni dio američke gastronomije. Azijska filozofska i duhovna tradicija također je našla plodno tlo u američkom društvu, posebno kroz budizam, hinduizam i druge istočnjačke filozofije.
Izazovi i problemi
Unatoč postignućima, Azijski Amerikanci i dalje se suočavaju s mnogim izazovima, od kojih su rasizam i stereotipi među najočitijima. Stereotip o „model manjini“ (eng. model minority) prikazuje ih kao izrazito uspješne, obrazovane i bogate, može se činiti pozitivnim, ali u stvarnosti ima štetne učinke. Ovaj stereotip često ignorira stvarnost u kojoj se mnogi Azijciu SAD-u suočavaju s ekonomskim poteškoćama, jezičnim barijerama i društvenom marginalizacijom.
Npr. zajednice poput Hmong Amerikanaca, koji su većinom došli kao izbjeglice iz Laosa, suočavaju se s visokom stopom siromaštva i niskom obrazovanošću. Nadalje, pandemija koronavirusapokazala je kako rasni stereotipi mogu dovesti do nasilja. Porast broja zločina iz mržnje prema Azijcima, potaknut retorikom koja je pandemiju povezala s Kinom, dodatno je naglasio opasnost od rasizma.
Azijci su postali meta verbalnih i fizičkih napada diljem zemlje, što je dovelo do novog vala aktivizma zajednice.Također, politička zastupljenost Azijskih Amerikanaca, iako raste, još uvijek je relativno niska u usporedbi s njihovim udjelom u stanovništvu. Iako su političarke poput Kamale Harris i senatorice iz Illinoisa Tammy Duckworth (tajlandsko podrijetlo) postigle uspjeh na nacionalnoj sceni, Azijci dalje su nedovoljno zastupljeni u mnogim sferama političkog odlučivanja.
Zabrinutost Kineza u SAD-u
Istraživanja pokazuju kako su Kinezi u SAD-u veoma zabrinuti za svoj položaj. Nedavno objavljeno istraživanje kinesko-američke nevladine organizacije Komiteta 100 i Sveučilišta Chicago provedeno ožujku, pokazalo je kako razmišljaju Amerikanci kineskog podrijetla. Njih 54% smatra da su trenutni odnosi SAD-a i Kine imali „donekle negativan“ utjecaj na način na koji se postupa s njima. Drugih 10% Kineza reklo je da trenutno okruženje ima „vrlo negativan“ učinak na njihovu zajednicu. Samo oko 3% smatra da trenutni odnosi između Washingtona i Pekinga imaju pozitivan utjecaj na njih.
Više od 80% kineskih Amerikanaca je „barem malo“ zabrinuto zbog retorike koju su koristili predsjednički kandidati kada su razgovarali o američko-kineskom odnosima, strahujući da bi to moglorezultirati njihovom diskriminacijom. Trumpov glasnogovornik (kineski Amerikanac) Steven Cheung nije komentirao rezultate, ali je ukazao da je prava prijetnja SAD-u Kineska komunistička partija koja „koristi špijunske balone za nadzor naše zemlje, kupuje američku poljoprivrednu zemlju, osakaćuje našu proizvodnu industriju, krade američko intelektualno vlasništvo i potkopava naše radnike.“
Harris nije reagirala na saznanja, ali je njena administracija 2021. objavila memorandum o osudi rasističke retorike koja napada američke Azijce. Usprkos negativnom trendovima, većina američkih Kineza je optimistična po pitanju američko-kineskih odnosima. Smatraju kako države mogu surađivati na polju trgovine, studentske razmjene, klimatskih promjena i sprječavanja širenja zaraznih bolesti.
Demografija
Prema procjenama Ureda za popis stanovništva SAD-a iz 2020., ukupno u SAD-u živi 22,4 milijuna Azijskih Amerikanaca, što čini otprilike 7% ukupnog stanovništva.
Azijska populacija uključuje ljude iz različitih etničkih i nacionalnih skupina koji su podrijetlom iz cijele Azije. Najviše je Kineza (5,4 milijuna), a potom slijede Indijci (4,6 mil.), Filipinci (4,2 mil.), Vijetnamci (2,2 mil.), Korejci (1,9 mil.), Japanci (1,5 mil.), Pakistanci (600 tisuća), Bangladešani (400 tisuća), Tajlanđani (300 tisuća), itd.
Upečatljiva je karakteristika kako oko 75% Azijata živi u velikim metropolitanskim područjima s više od 2,5 milijuna stanovnika na zapadnoj ili istočnoj obali SAD-a. Prema podacima iz 2020. savezne države s najvećim brojem Azijaca su Havaji (37%), Kalifornija (17,8%), Washington (12%), Nevada (11,4%), New Jersey (11,3%), New York (10,8%), Virginia (8,8%), Aljaska (8,4%), Massachusetts (8,3%),Maryland (8,1%) i Illinois (6,8%).
Političke preferencije
Povijesno gledano, Azijski Amerikanci su bili podijeljeni između dviju glavnih političkih stranaka. U 1990-im, mnogi su glasali za Republikance zbog njihovih konzervativnih stajališta o poslovanju, porezima i imigraciji. No, u posljednjim desetljećima došlo je do pomaka prema Demokratskoj stranci, posebno među mlađim generacijama.
Taj trend je postao očit na izborima 2012., 2016. i 2020. godine, kada su američki Azijci većinom podržali Baracka Obamu, Hillary Clinton i Joea Bidena. Pomak prema Demokratskoj stranci djelomično se može objasniti rastućom zabrinutošću zbog ksenofobije i rasizma, posebice tijekom pandemije, kada su Azijski Amerikanci bili suočeni s porastom zločina iz mržnje.
Ipak, među Azijcima postoje unutarnje političke razlike. Na primjer, vijetnamski Amerikanci tradicionalno su skloni Republikanskoj stranci, dijelom zbog njihove antikomunističke prošlosti i konzervativnih društvenih vrijednosti. S druge strane, indijski, kineski i korejski Amerikanci u većem broju podržavaju demokrate zbog stajališta o imigraciji, zdravstvenoj zaštiti i ljudskim pravima.
Uloga u swing državama
Tradicionalno, Azijski Amerikanci nisu bili poznati kao politički angažirana skupina u usporedbi s drugim etničkim zajednicama poput Afro ili Latinoamerikanaca. Razlozi za relativnu političku pasivnost bili su jezična barijera, imigracijski status te usmjerenje na rad i obrazovanje umjesto na politički aktivizam. Međutim, u posljednjih desetak godina došlo je do značajnog povećanja političke angažiranosti. Promjena je potaknuta višim obrazovanjem, ekonomskim napretkom i potrebom za suočavanjem s rastućim rasizmom.
Kao etnička skupina, Amerikanci azijskog podrijetla zabilježili su najveći porast registracije za izbore od siječnja do lipnja ove godine u usporedbi s istim razdobljem 2020.Npr. te 2020. više od 11 milijuna Azijskih Amerikanaca bilo je registrirano za glasovanje. Njihov udio u biračkom tijelu dosegnuo je oko 4% nacionalnog glasačkog tijela.Ove godine 15 milijuna Azijaca imat će pravo na glasovanje – oko 6% biračkog tijela. To je značajno, pogotovo u tijesnim utrkama.
Američki Azijci imaju znatan utjecaj u swing državama u kojima može pobjedu donijeti i demokratski i republikanski kandidat za predsjednika. Swing države s najvećim udjelom Azijata su u kojima mogu utjecati na krajnji ishod izbora ako budu imali dobru izlaznost su: Nevada (11,4%), Georgia (5,3%), Arizona (4,9%), Kolorado (4,9%), Pennsylvania (4,6%), Sjeverna Karolina (4,1%), Michigan (4,1%), Florida (3,9%) i Wisconsin (3,7%). U tim državama može doslovno svaki glas biti presudan.
Stoga nije čudno kako iz izbornog stožera Harris posljednjih tjedana pojačavaju svoje napore na pridobivanje glasača azijskog porijekla u saveznim državama kao što je Sjeverna Karolina. U toj saveznoj državi Amerikanci azijskog podrijetla čine 4,1% stanovništva države, ali brzo rastu. Između 2010. i 2020. azijsko-američka populacija ove države porasla je za 68% na 450.000 ljudi. Velik je postotak Indijaca i Kineza. Demokrat bengalskog podrijetla Jay Chaudhuri prvi je političar južnoazijskog podrijetla koji je postao zastupnik Senata Sj. Karoline 2016. Istraživanja pokazuju kako su tri teme najvažnije za Azijce: imigracija, rasna jednakost te obrazovni, zdravstveni i gospodarski napredak.
Važno im je da useljenici lakše dobiju američko državljanstvo i/ili vize za rad, da ih se zaštiti od nasilja drugih rasno-etničkih zajednica te da dobiju pristupačniju zdravstvenu zaštitu i porezne olakšice za srednju klasu. S obzirom na prioritete i svoje azijsko podrijetlo, logično je da više naginju Harris, ali ne naginju plebiscitarno. Ako Trumpova kampanja uspije pridobiti određene slojeve američko- azijskog stanovništva to bi mu moglo uvelike pomoći da osvoji poneku ključnu swing državu poput Arizone ili Michigana.
Swing države: ‘bojišta’ koja će odlučiti američke predsjedničke izbore
