Pitanje srpanjskog povećanja mirovina u Federaciji BiH ponovno je u fokusu javnosti nakon stupanja na snagu novog Zakona o MIO. Ključna novina je obvezno usklađivanje mirovina dva puta godišnje, i to svakog 1. siječnja i 1. srpnja.
Prema zakonu, usklađivanje se provodi po službenoj dužnosti, a temelji se na službenim podacima Federalnog zavoda za statistiku. Iako se u javnosti često spominje “retroaktivna isplata”, zakon jasno propisuje da se povećanje primjenjuje od datuma usklađivanja, u ovom slučaju od 1. srpnja.
Što ako statistički podaci zakasne?
Jedna od glavnih dilema među umirovljenicima odnosi se na situaciju u kojoj statistički podaci ne budu spremni na vrijeme. U tom slučaju zakon predviđa mogućnost akontativnog usklađivanja.
To znači da bi umirovljenicima najprije bio isplaćen procijenjeni iznos povećanja, a nakon objave konačnih podataka izvršio bi se konačni obračun. Razlika bi potom bila isplaćena naknadno, ali za cijelo razdoblje od 1. srpnja, piše Hayat.
Sličan model već je primijenjen početkom 2026. godine, kada je razlika nakon siječanjskog usklađivanja isplaćena uz veljačke mirovine.
Trenutni iznosi mirovina
Za korisnike koji su pravo na mirovinu ostvarili do početka 2026. godine, iznosi su sljedeći:
najniža mirovina: 666,76 KM
zajamčena mirovina: 795,74 KM
najviša mirovina: 3.333,79 KM
Za nove umirovljenike, koji su u mirovinu otišli nakon 1. siječnja 2026., sustav obračuna je nešto drugačiji. Osnovica za najnižu mirovinu iznosi 724,36 KM, dok se stvarni iznosi kreću od 434,62 KM do 688,14 KM, ovisno o duljini radnog staža. Obiteljske i invalidske mirovine ne mogu biti niže od 651,92 KM.
Iako zakon jasno definira 1. srpnja kao datum početka povećanja, Federalni zavod MIO još uvijek nije donio službenu odluku o tehničkoj provedbi i točnom terminu isplate razlike.
Unatoč tome, zakonska obveza ostaje jasna – povećanje vrijedi od 1. srpnja, što znači da umirovljenici neće ostati bez pripadajućih iznosa, čak i ako isplata bude realizirana naknadno.
