Njemačka je u nedjelju izjavila kako je spremna preuzeti veću odgovornost na Arktiku nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio aneksijom Grenlanda “na ovaj ili onaj način”, što je izazvalo diplomatsku krizu između Washingtona i njegovih europskih saveznika. O tome u ponedjeljak piše Euronews.
Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul rekao je da će Berlin povećati svoje obveze prema Arktiku, odbacujući Trumpove prijetnje protiv tog mineralima bogatog danskog teritorija.
„Sigurnost na Arktiku postaje sve važnija i dio je našeg zajedničkog interesa u NATO-u“, rekao je Wadephul na zajedničkoj konferenciji za novinare s islandskim ministrom vanjskih poslova u Reykjaviku.
“Ako američki predsjednik razmatra koje bi prijetnje mogle dolaziti od ruskih ili kineskih brodova ili podmornica u regiji, naravno da zajedno možemo pronaći odgovore na to…. Ali budućnost Grenlanda moraju odlučiti ljudi Grenlanda“ i Danske, rekao je.
Trump je u nedjelju novinarima u zrakoplovu Air Force One rekao da će Washington zauzeti Grenland “na ovaj ili onaj način”, upozorivši da će Rusija i Kina “preuzeti vlast” ako Sjedinjene Države ne djeluju.
Sve luđe: Još jedna moćna država razmišlja o slanju vojnika na Grenland
‘Odlučujući trenutak’ usred ‘prijeteće retorike’
Danska premijerka Mette Frederiksen izjavila je u nedjelju da se njezina zemlja suočava s “odlučujućim trenutkom” u diplomatskoj bitci sa Sjedinjenim Državama oko Grenlanda.
„Postoji sukob oko Grenlanda. Ovo je odlučujući trenutak“, rekla je Frederiksen u raspravi s danskim političkim čelnicima uoči sastanaka u Washingtonu u ponedjeljak.
Na Facebooku je objavila da je Danska “spremna braniti naše vrijednosti – gdje god se nalazila – također i na Arktiku. Vjerujemo u međunarodno pravo i pravo naroda na samoodređenje”.
Švedski premijer Ulf Kristersson osudio je američku “prijeteću retoriku” nakon Trumpovih posljednjih izjava.
„Švedska, nordijske zemlje, baltičke države i nekoliko velikih europskih zemalja stoje zajedno s našim danskim prijateljima“, rekao je na obrambenoj konferenciji u Salenu kojoj je prisustvovao vrhovni zapovjednik savezničkih snaga NATO-a.
„Naprotiv, SAD bi trebao zahvaliti Danskoj, koja je godinama bila vrlo odan saveznik. U Afganistanu i Iraku, preko 50 danskih vojnika platilo je najveću cijenu za tu odanost“, rekao je Kristersson.
Njemački ministar financija Lars Klingbeil rekao je: „Zajedno jačamo sigurnost na Arktiku, kao saveznici NATO-a, a ne jedni protiv drugih.“
Čelnici sedam europskih zemalja, uključujući Francusku, Veliku Britaniju, Njemačku i Italiju, potpisali su u utorak pismo u kojem navode da je “samo” na Danskoj i Grenlandu da odluče o budućnosti teritorija.
Tužna spoznaja: Ne mogu obraniti kijevske termoelektrane, čak niti Patriotima
EU mora imati vojsku od 100 000 vojnika
Povjerenik Europske unije za obranu Andrius Kubilius rekao je da bi blok trebao razmotriti uspostavu stalne vojne snage od 100.000 vojnika i preispitati političke procese koji reguliraju obranu. O tome u ponedjeljak piše POLITICO.
Suočen s ruskom agresijom i preusmjeravanjem fokusa SAD-a s Europe na prijetnju Grenlandu, Kubilius se zalagao za pristup “velikog praska” u ponovnom osmišljavanju zajedničke europske obrane.
„Bi li Sjedinjene Države bile vojno jače kad bi imale 50 vojski na razini država umjesto jedne savezne vojske“, rekao je na švedskoj sigurnosnoj konferenciji u nedjelju. „Pedeset državnih obrambenih politika i obrambenih proračuna na razini država, umjesto jedne savezne obrambene politike i proračuna?“
„Ako je naš odgovor ‘ne’, SAD ne bi bile jače, pa što onda čekamo?“
Kubilius je rekao da obrambena spremnost Europe ovisi o tri stupa: većim ulaganjima u proizvodne kapacitete; institucijama koje su pripremljene i organizirane; te političkoj volji za odvraćanje i, ako je potrebno, borbu.
Nova oštra razmjena riječi između SAD-a i Danske po pitanju Grenlanda
Nigdje bez Velike Britanije
„Moramo početi ulagati svoj novac na takav način da bismo se mogli boriti kao Europa, a ne samo kao skup od 27 nacionalnih ‘bonsai vojski’“, rekao je, posuđujući frazu bivšeg visokog predstavnika EU Josepa Borrella.
Europa bi umjesto toga mogla stvoriti – “kao što su Jean-Claude Juncker, Emmanuel Macron i Angela Merkel već predložili prije 10 godina” snažnu, stalnu “europsku vojnu silu” od 100.000 vojnika, rekao je.
Kako bi pomogao riješiti pitanje političke volje, Kubilius želi osnovati Europsko sigurnosno vijeće. O toj ideji raspravljali su francuski predsjednik Macron i bivša njemačka kancelarka Merkel.
„Europsko vijeće sigurnosti moglo bi se sastojati od ključnih stalnih članica, uz nekoliko rotirajućih članica, uključujući državu članicu koja predsjedava Vijećem“, rekao je Kubilius. „Plus vodstvo EU: predsjednika Komisije i Vijeća.“
Predloženo vijeće sigurnosti trebalo bi uključivati i Ujedinjeno Kraljevstvo, rekao je Kubilius.
„Ukupno oko 10-12 članova, sa zadatkom rasprave o najvažnijim pitanjima u obrani, od kojih sam neka upravo spomenuo“, rekao je Kubilius. „I ne samo rasprave, već i brze pripreme važnih odluka.“
Prof. dr. sc. Ivan Lovrinović: Dramatični obrat u svjetskom gospodarstvu i što to znači za Hrvatsku
