Sporni Prijedlog zakona o vještacima u Federaciji BiH, koji će se naći pred zastupnicima Predstavničkog doma Parlamenta FBiH 25. rujna, već izaziva ozbiljne reakcije ne samo u pravosuđu nego i u političkim krugovima. Nakon što su glavni federalni tužitelj Munib Halilović i predsjednica Vrhovnog suda FBiH Vesna Stanković-Ćosović upozorili da bi novi zakon vještake stavio pod političku kontrolu, protivljenje je danas potvrdila i Naša stranka.
„U Klubu smo se složili sa zamjerkama predstavnika pravosudne struke da način izbora vještaka koji se predlaže jeste pokušaj politizacije i stavljanja te profesije pod političku kontrolu. Sa članom 15. koji tretira izbor vještaka takav zakon ne može dobiti našu podršku“, izjavio je Mirsad Čamdžić, šef Kluba Naše stranke u Predstavničkom domu.
Predsjedavajući ovog doma, Dragan Mioković, ranije je nagovijestio da Klub Naše stranke neće podržati zakon, a današnja izjava Čamdžića to je i definitivno potvrdila.
Član 15. u središtu spora
Prema prijedlogu zakona, Ministarstvo pravde FBiH – kojim upravlja HDZ-ov ministar Vedran Škobić – imalo bi punu kontrolu nad imenovanjem članova Komisije koja odlučuje o listi vještaka, prigovorima na njihov rad i sankcijama.
A upravo nalazi tih vještaka bili bi ključni u procesima koje bi vodio POSKOK, odnosno Posebni odjel za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala Federalnog tužiteljstva.
Glavni federalni tužitelj i predsjednica Vrhovnog suda FBiH nazvali su ovaj pokušaj najjačim udarom na neovisnost pravosuđa i FBiH.
“Ovo je do sada najjači udar na neovisnost pravosuđa na način da se vještaci posredno stave pod neprimjeren politički uticaj, čime neovisnost pravosuđa postoji samo na površini, a suštinski je duboko kompromitirana i stvara ozbiljnu pravnu nesigurnost. Želimo ukazati da smo na navedeno u javnoj raspravi o Nacrtu zakona pismeno upozorili Ministarstvo pravde i nikada nismo dobili odgovor ili kontraargumente”, navedeo je u pismu glavnog federalnog tužioca i predsjednice Vrhovnog suda FBiH upućenom Parlamentu FBiH.
Umjesto dosadašnjeg rješenja, gdje su članovi Komisije bili nositelji najviših pravosudnih funkcija (predsjednik Vrhovnog suda FBiH ili sudac kojeg on odredi, glavni federalni tužitelj ili tužitelj kojeg on odredi), ministar bi sam birao suca, tužitelja, odvjetnika i dva predstavnika Ministarstva.
Pravosudni dužnosnici i dio parlamentarnih stranaka upozoravaju da bi se takvim rješenjem otvorio prostor za direktnu HDZ-ovu političku kontrolu nad radom vještaka, čiji nalazi u velikom broju postupaka presudno utječu na odluke sudova.
