‘Svemoćnom’ Ćorušiću smještaju aferu s legionelom: KBC Rebro preuzima Plenkovićev intimus?

Iako je premijer Andrej Plenković nedavno uspio formirati svoju treću uzastopnu vladu, sva tri njegova premijerska mandata prati ista problematika – manjak kvalitetnih kadrova na vodećim pozicijama ne samo u ministarstvima nego i u državnim tvrtkama, javnim poduzećima, pa i bolnicama koje uglavnom vode ravnatelji iz HDZ-ovih redova. Uz Ministarstvo poljoprivrede, posljednjih se godina kao najslabija Plenkovićeva karika spominjalo Ministarstvo zdravstva koje i u ovom mandatu vodi Vili Beroš, čija je politička slava splasnula usporedno s pandemijom koronavirusa.

I dobar dio HDZ-ovaca u neformalnim će razgovorima priznati da u sustavu zdravstva vlada potpuni kaos u kojem bi se teško mogli snaći i mnogo veći stručnjaci od ministra Beroša koji se od vrhunskog liječnika pretvorio u stranačkog poslušnika pa u tišini štiti vlastitu poziciju. Nezadovoljni su i HDZ-ovci svojim ministrom te od prvog dana Plenkovićeva trećeg mandata naglašavaju da bi on u slučaju rekonstrukcije Vlade među prvima trebao iz nje otići, no problem je u tome što Beroša jednostavno nema tko zamijeniti.

Da u HDZ-ovim redovima postoji bilo tko drugi tko se želi uhvatiti ukoštac s ovim sektorom, Plenković bi ga odavno imenovao ministrom. I prije formiranja svoje treće vlade bio je sklon ideji da na čelo Ministarstva zdravstva dovede predsjednicu Koordinacije hrvatske obiteljske medicine Natašu Ban Toskić, koja je s Berošem već dugo na ratnoj nozi, ali taj plan nije uspio.

Bio je svemoćan

Plodom nije urodila ni ideja da ovaj resor preuzme Plenkovićev čovjek od povjerenja, šef zagrebačke organizacije HDZ-a i ugledni zagrebački ginekolog Mislav Herman, koji svoju poziciju u politici nije htio prokockati u ovoj nezahvalnoj fotelji koja je pripala Berošu. Herman se navodno nadao da bi ga Plenković mogao postaviti na čelo Kliničkog bolničkog centra Zagreb kojim godinama ravna nesuđeni HDZ-ov ministar zdravstva, moćni Ante Ćorušić.

Prema tvrdnjama Ćorušićevih kolega iz bolnice, njegova moć i utjecaj toliki su da mu ni premijer ne može ništa, a kamoli Beroš. Iako Plenković nije bio nesklon ideji da Hermana progura na čelo te bolnice, taj se plan nedavno izjalovio pa je Ćorušić uz blagoslov stranačkog kolege Beroša ponovno potvrđen za ravnatelja KBC-a Zagreb. Prema priopćenju iz bolnice, javni natječaj za tu poziciju objavljen je na mrežnim stranicama KBC-a Zagreb, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te Narodnih novina još 24. travnja ove godine s rokom podnošenja ponuda od 15 dana, zaključno s 9. svibnja.

Liječnici o zarazi legionelom u KBC Zagreb, tri osobe su umrle: ‘Reagirali smo promptno’

U otvorenom roku na natječaj su pristigle dvije prijave kandidata koje su bile pravovremene i uredne. Upravno vijeće je nakon razgovora s dvojicom kandidata donijelo odluku da se Ćorušić ponovno imenuje ravnateljem, za što je krajem svibnja suglasnost dao i Beroš. No priča o ovom natječaju nije tako jednostavna kako se čini. Upravno vijeće Rebra još je krajem prošle godine omogućilo Ćorušiću da zadrži vodeću poziciju u KBC-u Zagreb, a na čelu Upravnog vijeća nalazi se HDZ-ova Iskra Primorac, ravnateljica REGOS-a i supruga aktualnog ministra financija Marka Primorca. To je upravno vijeće predvođeno mladom HDZ-ovkom prošle godine u kolovozu promijenilo statut bolnice, i to vrlo vjerojatno zato što po prethodnom statutu Ćorušić ne bi mogao ostati na poziciji ravnatelja jer je u njemu bilo navedeno da ravnatelj ujedno mora biti i nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju na Medicinskom fakultetu, što Ćorušić, s obzirom na to da je napunio 65 godina, više ne može biti jer svi profesori u toj životnoj dobi moraju biti umirovljeni.

Disciplinska povreda

Prema novom statutu, kandidati više ne moraju biti nastavnici na Medicinskom fakultetu, a izbačena je i uredba prema kojoj ravnateljem ne može biti imenovan kandidat protiv kojega je donesena konačna odluka disciplinskih tijela. Nije tajna da je časni sud Hrvatske liječničke komore još prošle godine donio zaključak da je Ćorušić počinio disciplinsku povredu otkrivanja liječničke tajne kada je u javni prostor iznio osobne medicinske podatke pacijentice kojoj je greškom izvadio zdravi umjesto bolesnog jajnika. Već je to trebalo biti prepreka za njegovo ponovno imenovanje na ravnateljsku dužnost, no u KBC-u tvrde da je Ćorušićev politički utjecaj veći od svih njegovih skandala.

Ujedno na Rebru dio nezadovoljnih liječnika postavlja pitanje i je li do zataškavanja legionele došlo baš zbog toga što se u to vrijeme odvijao natječaj za izbor ravnatelja, ali i parlamentarni izbori. Upravo je zbog slučaja legionele i Beroš nakon mnogo vremena dospio u fokus javnosti i medija koji su ponovno počeli propitivati njegove sposobnosti za vođenje složenog zdravstvenog resora. Poznato je da je od legionele u KBC-u Zagreb preminulo troje ljudi, za što je Beroš pokušao pronaći opravdanje govoreći da je legionela svuda oko nas, što je ujedno poslužilo i kao argument kojim se s Ćorušića nastojala skinuti zapovjedna odgovornost. Problematično je pak to što je, prema dostupnim informacijama koje su iz bolnice službenim putem došle do medija, još u travnju na Rebro stigla prva zaražena osoba, koja je po svemu sudeći ubrzo i preminula.

Iz bolnice nisu precizirali je li ta osoba na Rebro došla zbog simptoma upale pluća ili iz nekog drugog razloga, a onda tijekom liječenja te druge bolesti dobila i upalu pluća koju je prouzročila legionela. Premda se govori da je bolnica obavijestila epidemiološke službe Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, nije rečeno ni kada se to točno dogodilo ni što je Zavod potom poduzeo. Nakon tog prvog slučaja zaraženo je još pet osoba, ne zna se točno kad, od kojih su dvije preminule navodno s posljednjim danom svibnja. Nije poznato ni jesu li ti ljudi u bolnicu došli zbog upale pluća ili se ipak upala pluća razvila tijekom procesa liječenja neke druge bolesti.

Neodgovorno ponašanje

U bolničkim krugovima govori se kako je bolnica jedino što povezuje spomenute pacijente i baš zato smatraju neodgovornim način na koji se u ovom slučaju postupilo jer se dva mjeseca nije adekvatno reagiralo na pojavu legionele, za koju se u medijima doznalo tek 18. lipnja, kada je objavljena informacija da je zaraženo šestero pacijenata KBC-a Zagreb, a da je dvoje u kritičnom stanju. Vrlo brzo doznalo se da su tri osobe i prije ove objave preminule, a da u bolnici u najmanju ruku imaju problema s komunikacijom.

Oni su, kako je rečeno, odmah alarmirali Zavod, koji je obavio sve analize te se doznalo da je bakterija izolirana u vodovodnom sustavu i da se obavlja pasterizacija, no opet izostaje precizan vremenski okvir toga njihova odmah. Osim toga, iz službenih priopćenja bolnice mogao bi se izvući zaključak da je pasterizacija obavljana gotovo dva mjeseca od prvog smrtnog slučaja. Jesu li u ovom slučaju zakazali Rebro i ravnatelj Ćorušić ili je problem i u samom Zavodu koji vodi Ćorušićev stranački kolega Krunoslav Capak, teško je reći. No naši sugovornici s Rebra tvrde da je pravilnik u ovakvim slučajevima jasan. Njime je naime propisano da su bolnice, ako se posumnja na oboljenje ili smrtni ishod zbog prisutnosti legionele, obvezne o tome odmah obavijestiti sanitarnog inspektora Državnog inspektorata, a onda i navesti način provedbe konkretnih mjera uz ponavljanje uzorkovanja kojim se određuje stupanj kontaminacije, prema čemu se određuje jedna ili više mjera.

Što je točno legionela? Ovo su simptomi notorne bolesti koja je odnijela nekoliko života u Zagrebu

Ako netko u bolnici oboli od legionarske bolesti, službe su dužne po hitnom postupku provesti zaštitne mjere, što uključuje i zabranu tuširanja na mjestu koje je povezano s oboljenjem. Epidemiolog može zahtijevati i obustavu rada u određenom dijelu kontaminiranog sustava. Je li i što je od toga poduzeto, do dana današnjeg nije sasvim jasno, Ćorušić to nije objasnio javnosti na odgovarajući način. Umjesto njega, pred novinare su stale doktorice Zrinka Bošnjak i Gordana Pavliša. Zbog tri smrti uzrokovane legionelom pred kamere je stao i Beroš koji je posjetio KBC Zagreb, ali od Ćorušića nije tražio da prihvati odgovornost. Umjesto toga, stao je u obranu stranačkog kolege usprkos tomu što ni njega nije obavijestio o pojavi bolesti i smrti pacijenata, nego je to doznao iz medija.

Beroševa obrana

Prema Beroševim izjavama, zataškavanja ipak nije bilo. “Mislim da je riječ o određenoj pogrešci, da me ravnatelj trebao obavijestiti, ali obavijestio je još važniju instituciju, HZJZ”, rekao je Beroš na konferenciji za novinare, naglašavajući da Ćorušić nije mogao znati za legionelu u cijevima te da zato nije odgovoran. S druge strane, liječnici s Rebra podsjećaju da je Beroš reagirao iznimno nekorektno trivijalizirajući ovaj slučaj, dok je lani mnogo burnije reagirao na situaciju u zagrebačkoj bolnici Sveti Duh koja je u to vrijeme bila u vlasništvu Grada Zagreba.

Prošle je godine naime Slobodna Dalmacija objavila tekst o građanki koja je u sat vremena Sveti Duh zvala 347 puta a da joj se nitko nije javio. “Apsolutno ne podržavam takvo ponašanje. To je obrnuto od smjera u kojemu ide ova administracija da je pacijent u središtu. To pokazuje očitu disfunkcionalnost u toj bolnici i tražit ću njihovo očitovanje. Užas, živi, užas”, komentirao je tada Beroš koji je ovih dana naglašavao kako ravnatelja ne krivi ni za potres ni za legionelu ni za stvaranje slijepih crijeva. “Za sve što se događa u zdravstvenom sustavu mogu se osjećati krivim po zapovjednoj odgovornosti. Osjećam se krivim, odnosno osjećam se odgovornim, ali ne mogu kontrolirati vodu u svim zdravstvenim ustanovama, za to su zaduženi ravnatelji. Provode se anti-legionela programi u hrvatskim zdravstvenim ustanovama”, rekao je Beroš.

O ovoj se temi premijer Plenković nije previše oglašavao, no čini se da njegova šutnja o golemim problemima koji nagrizaju hrvatsko zdravstvo govori o tome da je u ovoj borbi potpuno nemoćan te da nema snage ni hrabrosti upustiti se u proces kadrovskog pomlađivanja najvažnijih institucija u zemlji. No, prema neslužbenim informacijama iz vladajuće stranke, situacija je puno složenija nego što se na prvi pogled čini. Kako se legionela pojavila u jeku predizborne kampanje za parlamentarne izbore, HDZ-u nije trebala panika s novom epidemijom pa je navodno iz stranke naređeno da se o tome šuti. Uz sprečavanje panike, to je i prilika da za šutnju okrive moćnog ravnatelja Rebra Antu Ćorušića, kojeg se unatoč njegovim brojnim propustima nisu uspjeli riješiti. Prema riječima našeg sugovornika, sada bi Ćorušić mogao postati žrtveno janje, a Plenković bi na čelo Rebra mogao postaviti Mislava Hermana, što mu je davna želja zbog njihove bliskosti.