Blagdan Sveta tri kralja, Bogojavljenje i Vodokršće jedan je od najstarijih katoličkih blagdana, a prema događajima opisanim u Evanđelju po Mateju, tri su kralja ili mudraca “s Istoka”, prateći betlehemsku zvijezdu repaticu, došli u Betlehem pokloniti se novorođenom Isusu.
Za mudrace u Evanđelju stoji grčka riječ “magoi” koja ima različita značenja: mudraci, učenjaci, zvjezdočitači, magičari, itd., a najvjerojatnije potječu iz Perzije. To su ljudi koji su umjeli odgonetati tajne iz predane ljudske mudrosti i vidjeti znakove u prirodi. Tražili su istinu o sebi i svemiru te su krenuli na put i iz daleka došli u Betlehem.
U kršćanskoj tradiciji stvaranju današnje slike o “tri kralja” pridonijeli su teolozi iz trećega stoljeća Origen i Tertulijan. Origenu se pripisuje da je protumačio tri dara simbolično: zlato upućuje na Isusovo kraljevsko dostojanstvo, tamjan na njegovo božanstvo, a smirna na njegovu smrt. Tertulijan je mudrace pretvorio u kraljeve pozivajući se na svetopisamske tekstove proroka Izajije i Psalme.
U srednjem vijeku jedan je talijanski umjetnik izrađivao mozaik triju kraljeva i iznad svake figure stavio imena: Gašpar, Melkior i Baltazar. Po tom slikaru Gašpar znači čovjek iz područja Kaspijskog mora, Melkior znači kralj svjetla, a Baltazar znači “gospodar čuva kralja”.
Pratili su zvijezdu
Matejevo nam Evanđelje kaže kako su mudraci prateći betlehemsku zvijezdu došli s istoka, kako bi se poklonili Kristu. U Jeruzalemu ih je potom primio kralj Herod, koji ih je želio prevariti s nakanom da mu kažu mjesto gdje se Isus rodio, kako bi ga mogao ubiti.
Kad su pronašli Isusa, Gašpar, Melkior i Baltazar darovali su mu tri dara: tamjan kao Bogu, zlato kao kralju i plemenitu mast – smirnu kao čovjeku. Bog im je, piše se, potom zapovijedio da se nikako ne vraćaju Herodu, pa su se kućama vratili drugim putem.
Prema tradiciji, poslije smrti triju kraljeva njihove su relikvije odnesene u Carigrad, a nakon što ih je pronašla sv. Jelena Križarica, prenesene su u Milano, a potom u katedralu u njemačkom gradu Kölnu, gdje se i danas nalaze.
Bogojavljenje je kršćanski blagdan kojim se slavi objava Boga čovječanstvu u ljudskom liku, u osobi Isusa Krista. Prvi spomen Bogojavljenja nalazi se u tekstu Klementa Aleksandrijskog na prijelazu iz 2. u 3. stoljeće, a prvi spomen kao službenoga crkvenog blagdana poznat je iz sredine 4. stoljeća.
Krajem 4. stoljeća na Istoku se sa Zapada uvodi blagdan Božića pa Bogojavljenje gubi značenje blagdana u kojem se slave svi događaji vezani uz Isusovo rođenje (svojevrsni Božić prije Božića), ali ostaje svetkovina Božje objave u kojoj se spominje pohod Trojice mudraca.
Nakon Drugoga vatikanskog sabora, božićno vrijeme završava prvom nedjeljom nakon Bogojavljenja, a na tu se nedjelju slavi Krštenje Gospodinovo pa se blagdan zove i Vodokršće.
J.T.
PROČITAJTE JOŠ:
RIJEŠEN MISTERIJ BETLEHEMSKE ZVIJEZDE? NASA-in znanstvenik tvrdi da je biblijsku pojavu objasnio kometom u vrijeme Isusova rođenja!
Nakon stoljeća nagađanja, planetarni znanstvenik NASA-e dr. Mark Matney objavio je studiju u časopisu Journal of the British Astronomical Association u kojoj nudi uvjerljivo, znanstveno utemeljeno objašnjenje za Betlehemsku zvijezdu. Matney tvrdi da je zagonetna zvijezda koja je, prema Evanđelju po Mateju, vodila mudrace do Isusova rodnog mjesta, zapravo
