Danas je spomendan svetog Tome Akvinskog (1225.–1274.). On je jedan od najznačajnijih teologa i filozofa Katoličke Crkve te ključna figura skolastičke filozofije. Njegov intelektualni doprinos oblikovao je zapadnu misao, posebno kroz spoj kršćanske teologije i Aristotelove filozofije.
Toma Akvinski rođen je oko 1225. godine u plemićkoj obitelji u južnoj Italiji. Već kao dječak poslan je na školovanje u benediktinski samostan Monte Cassino, no ubrzo se usmjerio prema sveučilišnom obrazovanju.
Kasnije se pridružio Dominikanskom redu, unatoč protivljenju obitelji, koja ga je čak zatočila kako bi ga odvratila od redovničkog poziva. Ipak, Toma je ostao vjeran svom zvanju i nastavio studirati, prvo u Napulju, a potom u Parizu i Kölnu, pod vodstvom poznatog učitelja Alberta Velikog.
Važnost razuma i vjere
Toma Akvinski napisao je mnoga djela, no njegovo najpoznatije djelo je “Summa Theologiae”, sveobuhvatan prikaz kršćanske teologije i filozofije. U njemu obrađuje temeljna pitanja o Bogu, čovjeku, moralu i spasenju.
Jedan od njegovih najvažnijih doprinosa je pet dokaza za postojanje Boga, koji nude filozofske argumente za Božje postojanje na temelju razmatranja stvarnosti.
Toma Akvinski isticao je važnost razuma i vjere, tvrdeći da su one komplementarne. Smatrao je da se Bog može spoznati putem razuma, ali i kroz objavu, te je spojio Aristotelovu filozofiju s kršćanskim naukom, što je tada bila revolucionarna ideja.
Pet lijekova protiv tuge sv. Tome Akvinskog: ‘Ne ignorirajte tugu’
Traženje istine
Sveti Toma bio je poznat po svojoj poniznosti i duhovnoj predanosti. Prema legendi, krajem života, nakon mističnog iskustva, izjavio je da je sve što je napisao “samo slama” u usporedbi s Božjom veličinom. Preminuo je 1274. godine na putu prema crkvenom saboru u Lyonu.
Kanoniziran je 1323. godine, a papa Leon XIII. proglasio ga je zaštitnikom katoličkih škola i sveučilišta. Njegova filozofska i teološka misao ostala je temelj katoličkog nauka te je uklopljena u crkvena učenja. Sveti Toma Akvinski zaštitnik je studenata, učitelja, filozofa i teologa.
Toma Akvinski ostavlja primjer intelektualne poniznosti i traženja istine. Njegovo uvjerenje da vjera i razum zajedno vode do spoznaje Boga ostaje nadahnuće za sve koji žele produbiti svoje znanje i vjeru.
Toma Akvinski objasnio što promijenilo između anđela i ljudi: Nikad se prije nije to dogodilo
Načini na koje možemo pobijediti grijehe
Donosimo važan nauk ovog velikog crkvenog naučitelja o tome kako u četiri koraka pobijediti grijeh. Govoreći o desetoj zapovijedi “Ne poželi žene bližnjega svoga” svetac ukazuje da “da bi se izbjegao grijeh, treba se jako potruditi, jer on ima svoje korijene u vama, a neprijatelja doma, najteže je pobijediti.”
Prvi je korak, prema svetom Tomi, “bijeg od vanjskih prilika”. To znači kloniti se lošeg društva i svega što vodi u grijeh.
Drugi način je izbjegavanje misli koje mogu “probuditi požudu.” Kako bi bolje razumjeli ovaj pojam, Kraljevska akademija jezika (RAE) opisuje požudu kao “želju za zemaljskim dobrima i posebno, neuredni apetit za nepoštenim užicima.”
Da bi to zaustavio, sveti Toma predlaže “mrtvljenje tijela” i dodaje biblijski citat koji kaže: “Kažnjavam svoje tijelo i podvrgavam ga ropstvu” (1 Kor 9,27). Trenutačno Zakonik kanonskog prava nalaže post i nemrs tijekom korizme, kao i izbjegavanje jedenja mesa svakog petka, osim ako se ne poklapaju s nekom svečanošću.
Crkveni naučitelj precizira da je treći korak protiv grijeha molitva. “Između tijela i duha postoji stalni rat; Ako hoćeš da duh pobijedi, moraš mu dati svoju pomoć koja se ostvaruje kroz molitvu, dok ćeš ga odstraniti od tijela postom, jer post slabi tijelo, naglašava.
Konačno, kao četvrti korak, Akvinski potiče da ostanete zaokupljeni “zakonitim zadacima” , izbjegavajući besposličarenje.
Da bi to produbio, sveti Toma zaključuje s nekim poznatim rečenicama svetog Jeronima , koji je rekao: “Budi sklon proučavanju Pisma i nećeš voljeti sklonosti tijela.”
AKO ŽELIŠ DA TI MOLITVA BUDE USLIŠANA: Deset pouka sv. Tome Akvinskog za plodonosnu molitvu
