Obilježavanje 30. godišnjice Vojno-redarstvene operacije Oluja započelo je u Kninu uz tradicionalnu budnicu koja je prošla gradskim ulicama. Program svečanosti povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja te same obljetnice Oluje trajao je do ranih popodnevnih sati, a navečer je nastupio Miroslav Škoro i proslava je završena vatrometom.
Ove godine predsjednik Republike Zoran Milanović nije se obratio javnosti i uopće nije došao na središnju svečanost na stadionu. Iz njegova Ureda priopćeno je kako smatra da bi u povodu obljetnice Oluje najprimjerenije bilo da govori netko tko je izravno sudjelovao u operaciji, pa je tako govor održao umirovljeni general pukovnik Marijan Mareković, jedan od zapovjednika Hrvatske vojske u to vrijeme.
U Kninu su danas bile tisuće ljudi i umirovljenih hrvatskih vojnika koji su sa sobom nosili uspomene iz rata, ali jedna od najvećih atrakcija bila je plava tabla na ćirilici koju su sa sobom donijeli veterani 7. gardijske brigade.
Skinuli su je kada su ušli u Knin
Pume su u Knin na današnji dan prije 30 godine ušle iz pravca Dinare te su odmah skinuli tablu Knina na kojoj je ćirilicom pisalo ime grada. Tu tablu odlučili su sačuvati za uspomenu na to da su prvi ušli u grad.
Inače, na smjeru napredovanja prema Kninu ključnu ulogu imale su 7. gardijska brigada “Pume” i 4. gardijska brigada “Pauci”. U sklopu priprema koje je provelo zapovjedništvo Zbornog područja Split, izrađene su dvije posebne zastave dužine dvadeset metara, namijenjene upravo za postavljanje na kninsku tvrđavu kao snažan simbol pobjede.
Između ove dvije brigade vladalo je svojevrsno natjecanje – koja će prva izvjesiti hrvatsku zastavu na tvrđavi. U ime “Puma”, zastavu je u Rujanima preuzeo satnik Branko Žeželj, a po ulasku u grad general Ivan Korade poveo je njega i izvidnike 2. bojne prema tvrđavi kako bi obavili taj zadatak. Na lokaciji su najprije uklonili zastavu samozvane Republike Srpske Krajine, što nije prošlo bez poteškoća – lanac se pritom potrgao pa se hrvatska zastava nije mogla odmah postaviti na predviđeni jarbol. Zbog toga je donesena odluka da se zastava ipak izvjesi na tvrđavi, što je i učinjeno u 10 sati i 15 minuta.
Već sljedeći dan jarbol je popravljen, a hrvatska zastava je na njega svečano podignuta. Tom je prigodom predsjednik Republike Hrvatske, dr. Franjo Tuđman, prije puštanja poljubio stijeg, obilježivši povijesni trenutak.
U tri dana oslobođeno je 11.000 kvadratnih kilometara
Vojno-redarstvena operacija Oluja započela je 4. kolovoza 1995. u ranim jutarnjim satima, točnije u 5 sati. Već do 7. kolovoza Hrvatska vojska oslobodila je veći dio okupiranih područja – uključujući Dalmaciju, Liku, Kordun i Banovinu – te ih vratila pod suverenitet Republike Hrvatske.
Dan pobjede, 5. kolovoza, obilježava se svake godine upravo na datum kada su hrvatske snage ušle u Knin, tadašnje središte samoproglašene Republike Srpske Krajine (RSK). Preostali dijelovi istočne Slavonije, koji su ostali izvan hrvatske kontrole, vraćeni su mirnim putem – kroz proces reintegracije Podunavlja 1998. godine.
Oluja je uslijedila svega tri mjeseca nakon operacije Bljesak, u kojoj je oslobođena zapadna Slavonija. Nakon što su čelnici RSK odbacili sve pokušaje mirovnog rješenja, uključujući međunarodni prijedlog poznat kao plan Z4, hrvatske su vlasti odlučile pokrenuti vojnu akciju kojom je praktično završen Domovinski rat. Tijekom sukoba, postrojbe RSK uz podršku Beograda odgovorne su za razaranje brojnih hrvatskih mjesta te za masovno protjerivanje nesrpskog stanovništva.
Osim Knina, Olujom su oslobođeni i gradovi i naselja poput Gračaca, Obrovca, Korenice, Slunja, Benkovca, Kijeva, Plitvica, Svetog Roka, Vrlike i Dubice. Hrvatska vojska time je stigla do međunarodno priznate granice s Bosnom i Hercegovinom. Istovremeno, s tih je prostora nakon operacije izbjeglo oko 200 tisuća građana, uglavnom srpske nacionalnosti, čiji je povratak – prema navodima raznih nevladinih organizacija – godinama bio otežan ili onemogućen.
Iako je operacijom oslobođena gotovo petina državnog teritorija, ona nije prošla bez žrtava. U Oluji su poginula 174 pripadnika hrvatskih snaga, a više od 1400 ih je ranjeno.
Moja reakcija na članak je…
