Cijela plejada HDZ-ovih ljudi u javnim poduzećima i raznim agencijama strepi već skoro mjesec dana od novih opoziva i smjena koje je premijer Andrej Plenković najavio nakon što je već smijenio devet čelnika tvrtki, uključujući i glavnog državnog inspektora Andriju Mikulića krajem studenoga. Sve je jasnije da će se Plenković riješiti starih kadrova – ne po godinama, nego po stažu, onih koji su došli na valu Tomislava Karamarka, Milijana Vase Brkića i drugih koji su već odavno marginalizirani u HDZ-u, ali su opstali po inerciji.
Na domjenku HDZ-a u ponedjeljak u Westinu, nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora, na kojoj su prihvaćeni financijski i drugi dokumenti na kraju godine, jedina tema bila je – tko je sljedeći. Čini se da bi krak novih smjena mogao ići u smjeru onih tvrtki ili društava koji su izrazito pod povećalom javnosti – tu se u prvom redu misli na Hrvatsku radioteleviziju, Janaf i Plinacro; svi oni krcati su tim starim kadrovima koji Plenkoviću smetaju i kao igrači iz stranke koji mu više nisu potrebni ili su, pak, iznimno politizirani i više se ne uklapaju u OECD kriterije koji će početi vrijediti od 2026. godine.
Poznato je da je Robert Šveb u HRT-u “ničiji čovjek” te se pretpostavlja da bi Plenković ondje rado vidio nekog mlađeg i modernijeg, dok je u Janafu već dugo gužva u šesnaestercu, s obzirom na to da dva člana Uprave – Vladislav Veselica i Stjepan Adanić – praktično i ne komuniciraju zbog svog sukoba oko ovlasti. General Stjepan Adanić će uskoro imati uvjete za mirovinu, dok su u Vladi nezadovoljni Veseličinim ponašanjem, koji je pak potpuno neupravljiv, pa bi baš u Janafu moglo biti najviše promjena.
Usko grlo
Realno, svi su u strahu jer Plenković odluke o ovome donosi samo u najužem krugu – ni ministri ne znaju što će ih snaći kad krene u novi val smjena; oni nisu informirani i ne odlučuju o tim kadrovima. Ima i onih koji su već smijenjeni, a trebali bi strahovati od nastavka DORH-ovih akcija, pri čemu se najviše spominje tvrtka HŽ Infrastruktura koju je donedavno vodio Ivan Kršić – ministar Oleg Butković se na konferenciji o infrastrukturi ovog tjedna ogradio od onoga što se dosad zbivalo u toj tvrtki te je i komentirao kako je u cestogradnji bilo odličnih projekata, ali da željeznička infrastruktura kasni.
Time se jasno distancirao od politike koju je vodio Kršić, vjerojatno jer je i sam načuo da bi se upravo ta tvrtka mogla naći na udaru novih istraga. Najavio je dovršetak gradnje nizinske pruge već do 2033. godine te predstavio i model financiranja po sistemu javno-privatnog partnerstva, što bi bio novum u ovom sektoru. Dakle, jasno je poručio da će se provoditi nove politike i novi projekti u sektoru HŽ Infrastrukture koja je dosad bila usko grlo. I Darko Tipurić, jedan od čelnika Ekonomskog fakulteta blizak Plenkoviću, koji je bio ondje, javno je kritizirao sporu gradnju u sektoru željeznice, govoreći o toj temi sa svog aspekta.
Bit će zanimljivo vidjeti i tko će biti novi kadrovi u onim tvrtkama gdje su vodeći ljudi već smijenjeni – po Zagrebu se govori da bi “novi Andrija Mikulić” u Državnom inspektoratu mogao biti novi predsjednik zagrebačkog HDZ-a Ivan Matijević, no dio članova stranke smatra kako je to samo vic (u skladu s tim da je Mikulić isto najprije bio predsjednik GO-a Zagreba pa otišao u Inspektorat te bi to mogao i Matijević). No, drugi dio HDZ-ovaca misli da za to postoje ozbiljni izgledi jer je Matijević sad čovjek od velikog Plenkovićeva povjerenja i kao snažan “bager” postavljen je da vodi stranku u Zagrebu s ciljem da se prvi put ozbiljno krene na vlast Tomislava Tomaševića za četiri godine.
Želi rehabilitaciju
Matijević je stručnjak za sigurnost hrane i ribarstva te mu to može biti osnova za prelazak u Inspektorat, a s druge strane premijerovo je povjerenje stekao otkako je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede gdje na oku drži DP-ovce, od ministra Davida Vlajčića do njegova preostala tri druga državna tajnika. Na spomenutom domjenku u Westinu bio je i očito politički rehabilitirani David Sopta, donedavni direktor Jadrolinije koji je morao otići nakon tragedije trajekta Lastovo i niza drugih problema u toj tvrtki, ali koji je veliki Plenkovićev prijatelj (s ‘hakle’) i koji čeka da se “naplati” u nekoj od tvrtki koje su sada bez uprave.
U tom smislu, najviše se spominje ACI, gdje je vršiteljica dužnosti Ankica Kruljac, inače bivša direktorica Novog lista iz Rijeke, dobila ovlast vođenja financija, dok je drugi član Uprave Ivan Herak dobio sektor marketinga i ljudskih resursa. Glavno mjesto direktora ACI-ja, nakon što je smijenjen Dubrovčanin Kristijan Pavić, i dalje je upražnjeno, a mnogi smatraju da se čuva upravo za Soptu. Radi se o tvrtki koja ima sjedište u Rijeci, a Sopta je iz toga grada i živi tamo, stoga mu to konvenira, a uz to premijer svakako želi njegovu rehabilitaciju jer ga nikad nije izdao i, kad ga je ministar Butković natjerao na ostavku, Plenković mu je odmah obećao da će ga sigurno kasnije zbrinuti.
Natječaj za novu upravu očekuje se u veljači 2026. godine i tada će se Sopta pojaviti kao kandidat, koji je dosad imao pravo na šest plus šest i dobar menadžerski ugovor. No, ministar Butković sada više neće imati problema prihvatiti Soptu, jer je i sam nakon smjene čak pet direktora tvrtki u svom sektoru bio u problemu kod premijera Plenkovića, pa sigurno neće “natezati konopac” na vlastitu štetu opstruiranjem tog imenovanja, to jest izbora.
Najveći gubici
Kako se komentira unutar HDZ-a, Butković je pristao na svojevrsno primirje s Plenkovićem i prihvatit će sve njegove nove kadrove u Hrvatskoj pošti, HŽ Infrastrukturi, ACI-ju i drugim tvrtkama u svom resoru, a umjesto da se brine o kadrovima koji i jesu u sferi premijerova utjecaja, radije će se okrenuti željezničkim projektima i gurati nove projekte poput nizinske pruge Rijeka – Zagreb koja ulazi u fazu projektiranja i traženja investitora.
Inače, kad su se dogodile prve smjene, u Ministarstvu prometa pitali su se zašto se Plenković okomio na neke kadrove, a ne i one koji imaju najveće gubitke – Croatia Airlines je samo u prošloj godini ostvarila gubitak od čak 21,5 milijuna eura, koji s neto rezultatom financiranja daje neto gubitak od 20 milijuna uz pozitivan EBITDA pokazatelj od 12,4 milijuna eura. U prvih devet mjeseci 2025. Croatia Airlines prevezla je ukupno 1,553.577 putnika, što je devet posto više u odnosu na isto razdoblje 2024. godine, pri čemu je broj putnika u domaćem redovitom prometu porastao za 12 posto, a u međunarodnom redovitom prometu za devet posto.
No, gubitci iz prethodnih godina se gomilaju, a poznato je da je tvrtka kupila nove avione ‘airbus’ koji su poharali proračun tvrtke. Tranzicijski troškovi zamjene flote u 2025. godini procijenjeni su na 19,9 milijuna eura, što premašuje iznos tranzicijskih troškova ostvarenih u 2024. godini u iznosu od 19,4 milijuna eura. Operativni troškovi u prvih devet mjeseci 2025. veći su za devet posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Zato se očekuje da prvi sljedeći u redu opoziva bude direktor Croatia Airlinesa Jasmin Bajić koji je ondje od 2017. godine, a ima uvjete za mirovinu. Atmosfera u tvrtki također je loša; postoje sukobi više frakcija, pa je tako i odjel PR-a u sukobu sa šefom Uprave, a o ostalim dijelovima upravljačkog postroja da se i ne govori.
Jedini kriterij
U sustavu ovog resora ima još gubitaša koji bi zaslužili opoziv, a, uostalom, u ovom valu smjena otišao je i direktor Zračne luke Pula, a velikih problema bilo je, kako je poznato, i u ZTC-u.
Bez obrazloženja, sjećamo se, odlukom Vlade smijenjeni su direktori šest državnih tvrtki. To su predsjednik Uprave Odašiljača i veza Mate Botica, predsjednik Uprave ACI-ja Kristijan Pavić, predsjednik Uprave Hrvatske pošte Ivan Čulo, predsjednik Uprave Hrvatske lutrije Ignacije Čutura, ravnatelj HZZO-a Lucijan Vukelić i predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić.
Ipak, prve četiri spomenute tvrtke – iznenađujuće – uključujući Poštu, ostvarile su dobit. Posljednje dvije su izvanproračunski korisnici pa njihovi prihodi nisu samo tržišni, jer uključuju i transfere iz državnog proračuna, subvencije i slično te je teže izračunati njihovu bilancu. U svakom slučaju, Plenković je smjenjivao neke od uprava koje uopće nisu imale nikakvih poslovnih problema, a one poput Croatia Airlinesa, primjerice, nije.
Stoga je jasno da je njegova odluka bila politički, a ne ekonomski uvjetovana – a to će očito biti rezon i za dalje opozicije jer, kako je rekao, “bit će toga još”. Mnogi u HDZ-u, pa i u samoj Vladi, nisu zadovoljni time jer smatraju da bi rezultati poslovanja trebali biti jedini kriterij, a ne tko kome politički pripada ili tko s kim igra belu, preferans ili briškulu.
