Nekako je bilo i logično da se to dogodi. Ikonična američka tvrtka Nvidia postala je toliko jakom da joj više nisu mogli konkurirati ni AMD ni Intel, pogotovo ne na arhitekturama koje se primjenjuju u korištenju i razvoju umjetne inteligencije, pa je to morao biti netko drugi. I konkurencija je stigla, jasno, iz Kine, u liku tvrtke svojedobno prognane iz Sjedinjenih Država zbog sumnje da je njena mrežna oprema nesigurna, odnosno da će preko nje kineska vlast vući podatke američkih građana koji bi se njome služili.
Pa je i Google povukao licencu za sustav Android za Huaweijeve telefone. Ipak, kineska izdržljivost i prilagodljivost još su se jednom pokazale jakim adutom, pa se Huawei ponovno pojavljuje kao konkurent Nvidiji. I to nakon što je jedna druga tvrtka, DeepSeek, demonstrirala kako je moguće razviti veliki jezični model bez primjene skupe infrastrukture. Oni jesu koristili Nvidijine čipove, ali ne one najbolje, već slabije, A100, kojih je, doduše, nabavljeno u velikim količinama dok se to moglo, odnosno dok američka administracija nije ograničila njihov izvoz u Kinu.
Već je i činjenica da je moguće napraviti veliki jezični model koristeći slabije čipove bila dovoljna da uzdrma Nvidiju i značajno sruši cijenu njene dionice. Zatim je strah od mogućeg novog kineskog iznenađenja povukao dodatne zabrane izvoza čipova u Kinu. Da bi se onda pojavio Huawei sa svojim čipom Ascend 910B, napravljenim da bi konkurirao upravo Nvidijinu A100. Neki testovi pokazali su da Huaweijev čip može biti i 20 posto boljih performansi od Nvidijina. Ali se ubrzo također pokazalo kako tvrdnje da je veliki jezični model DeepSeek R1 napravljen u pola cijene u odnosu na ChatGPT nisu baš sasvim istinite.
Huawei je pokazao i naprednije verzije, 910C i 910D, koje bi trebale biti konkurencija Nvidijinu H100, pa je i to tržište shvatilo ozbiljno. Ali najviši nivo Nvidijinih arhitektura jest Blackwell, na koji Kinezi još nemaju odgovor, a također se pokazalo da 910C ili 910D ne mogu zapravo konkurirati Nvidijinu H100. Barem prema prvim testovima jer 910D treba se upravo krajem svibnja pojaviti na tržištu. Ascend 910C pokazao je samo 60 do 70 posto performansi koje pokazuje Nvidijin H100 tako da malo tko vjeruje da će se ugroziti Nvidijina dominacija na tržištu poluvodičkih arhitektura namijenjenih umjetnoj inteligenciji. Dapače, kako bi zaobišla zabrane američkih administracija, jer one traju još od prvoga Trumpova mandata, Nvidia je razvila jeftin čip H20 samo za kinesko tržište.
Nove carine omele su tu zamisao pa je i tu kompanija iz Santa Clare dospjela u određen problem. Jensen Huang, karizmatični suosnivač i direktor Nvidije, ne gubi vrijeme te se krajem travnja obratio kongresnom Odboru za vanjsku politiku. Njegova je argumentacija bila da ako američka administracija nastavi ometati izvoz Nvidijinih jeftinih čipova u Kinu novim carinama, to će samo natjerati Huawei da nastavi razvijati svoju liniju proizvoda i tako istisne Nvidiju s tog tržišta.
– Da je DeepSeek R1 bio uvježbavan na Huaweijevim čipovima ili da je budući kineski model otvorenoga koda bio uvježbavan da bude visoko optimiziran za Huaweijeve čipove, to bi nas dovelo do rizika stvaranja globalne tržišne potražnje za Huawei čipovima – rekao je Huang američkim zastupnicima. Zauzvrat, Nvidia bi proizvodila i više u Sjedinjenim Državama. Huang je političarima govorio o strateškoj važnosti umjetne inteligencije kao nacionalne infrastrukture i potrebi ulaganja u američku proizvodnju. Ponovno je potvrdio punu podršku Nvidije naporima vlade u promicanju američke tehnologije i interesa diljem svijeta.
Nastavi li se zabrana izvoza čipa H20 u Kinu, Huawei će jednostavno nastaviti raditi ono što već i radi: nuditi svoje arhitekture koje mogu zamijeniti taj čip. Upravo se radi o Huaweijevu Ascendu 910C, koji ako već ne može parirati H100, onda može jeftinom H20. I čini se da je kinesko tržište to prepoznalo. Ascend 910C zapravo su dva čipa 910B povezana naprednim integracijskim tehnologijama te tako mogu parirati H100, barem donekle, kako smo naveli. Huang smatra kako je pojava ovih čipova izravan rezultat zabrane izvoza Nvidijina H100, koja je nastupila i prije nego što je čip uopće predstavljen.
Kinezi mogu samo sanjati da kupe elitni čip B200 temeljen na novoj arhitekturi Blackwell, pa su onda prisiljeni razvijati svoje. Još gore, ne radi se samo o Huaweiju. Situacija je omogućila Huaweiju i kineskim startupima za grafičke procesore kao što su Moore Threads i Iluvatar CoreX da se usredotoče na tržište kojim je dominirala Nvidia.
Primijećen je u tome i još jedan problem. Američko ministarstvo trgovine istražuje rad tajvanskoga giganta TSMC-a u ugovornoj proizvodnji čipova za kineskog uvoznika tehnologije Sophgo nakon što je jedan od njegovih čipova pronađen u arhitekturi Huaweijeva Ascenda 910B. TSMC je posljednjih godina proizveo gotovo tri milijuna čipova koji odgovaraju onima koje je naručio Sophgo, kako tvrde u Centru za tehnologiju, sigurnost i politiku korporacije RAND, vodećeg američkog think tanka u Arlingtonu u Virginiji, koji prati razvoj umjetne inteligencije u Kini.
Naravno, i Donald Trump pridonio je situaciji započinjući trgovinski rat upravo s Kinom, koja je vodeća zemlja kada se radi o preradi rijetkih zemnih metala koji su nužni i za poluvodičku industriju. U posljednjem je financijskom izvješću Nvidia navela kako će je Trumpove mjere protiv Kine stajati pretpostavljenih pet i pol milijardi dolara, što je i za gotovinom bogatu tvrtku poput ove pozamašan novac. Sve to uzrokovalo je pad dionice Nvidije za čak 30 posto od najviše vrijednosti koju je bila postigla.
nalitičari ipak ne vjeruju da se Huaweijevi čipovi mogu nositi s Nvidijinima, ali nije stvar samo u tome. Američka tvrtka oko svojih je proizvoda izgradila snažan ekosustav, cijeli niz različitih softvera kao i jake proizvodne kapacitete koji se mogu nositi i s onim kineskim. Financijski je to robusna tvrtka koja praktično svakog tromjesečja nadmaši predviđene tržišne rezultate, ima snažan rast prihoda, redovito otkupljuje značajne količine svojih dionica, zbog čega je i dalje atraktivna investicija. Ne treba zanemariti ni nove arhitekture Blackwell, koje tek trebaju ostvariti utjecaj na tržištu, kao ni partnerstva s vodećim pružateljima usluga u oblaku i proizvođačima podatkovnih centara, koje se i dalje drži ključnima za razvoj umjetne inteligencije unatoč kineskim tvrdnjama da je DeepSeekov veliki jezični model napravljen bez tako naprednih sustava.
– Nema sumnje da je Nvidia neosporni lider u akceleratorima za obuku umjetne inteligencije. Tvrtka kontrolira više od 80 do 90 posto tržišta grafičkih procesora za podatkovne centre. Njihovi grafički procesori H100 temeljeni na arhitekturi Hopper ostaju glavni izbor za obuku velikih AI modela iako su američke zabrane izvoza navele tvrtku da razvije posebnu H20 verziju samo za Kinu – navodi se u jednoj analizi.
Nvidia je i dalje kompanija budućnosti, zahvaljujući upravo Jensenu Huangu, koji je znao predvidjeti trendove tržišta tehnologije. Najprije su to bile grafičke kartice sa samostalnim grafičkim procesorom, pa onda čipovi namijenjeni prije svega razvoju umjetne inteligencije. Nitko od analitičara još ne dovodi dominaciju Nvidije u pitanje jer ni tamo ne gube vrijeme pa već pripremaju sljedeću generaciju arhitekture Blackwell, koja će tvrtku zadržati na vodećem mjestu najvažnijeg svjetskog tržišta, onog poluvodičkog. Problem je za dvije tvrtke u biti isti, Huawei nije stigao do više od 30 posto telekomunikacijskog tržišta zbog spomenutih zabrana američke administracije i Googlea za njihov hardver, a Nvidia je u problemu jer će zbog carina američke administracije gubiti nešto od svoje dominacije. Olakotna je okolnost to što je javna tajna da Nvidijini čipovi ipak dolaze u Kinu, i to neslužbenim kanalima.
Razvoj umjetne inteligencije očito je previše važan biznis da bi ga se prepustilo Huaweijevim čipovima, koji su zanimljiv tehnološki iskorak, no nisu još ni blizu razine koju nude arhitekture Nvidije. Financijski, Nvidia ostaje netaknuta, dajući investitorima izvrsne kvartalne rezultate, potvrđuje se u jednoj od analiza. Od proteklih 10 kvartala tvrtka je 9 puta premašila procjene, što pokazuje njezinu financijsku snagu. I vidjeli smo da je svaki put kad je tvrtka objavila zaradu, njezina dionica nekoliko puta porasla. U posljednjem kvartalu Nvidia je objavila prihod od 39,3 milijarde dolara, što je skok od 78 posto u odnosu na godinu prije. Da će se ovaj američko-kineski dvoboj titana nastaviti, svjestan je i Jensen Huang. Obraćajući se novinarima na tehnološkoj konferenciji u Washingtonu krajem travnja, Huang je rekao da Kina možda zasad “zaostaje” za SAD-om, ali da je to vrlo mala razlika.
– Vrlo smo blizu. Zapamtite da je ovo dugoročna, beskonačna utrka. Nevjerojatni su u računalstvu i mrežnoj tehnologiji, u svim tim bitnim sposobnostima za napredak umjetne inteligencije. Postigli su golem napredak u posljednjih nekoliko godina – kazao je Huang.
