Proteklih godina Rusija i Sjedinjene Američke Države razmjenjivale su optužbe o uporabi digitalnih tehnologija za destabilizaciju međunarodne političke situacije, a predstojeći srpanjski summit NATO-a u Washingtonu možebitno će vratiti temu kognitivnog ratovanja u javni diskurs.
Nadolazeći summit NATO-a od 9. do 11. srpnja u Washingtonu obilježit će 75. godišnjicu Saveza u iznimno važnom trenutku globalne nestabilnosti. Dok se prijetnje šire izvan konvencionalnih vojnih domena, NATO se mora suočiti s rastućim valom dezinformacija koje ugrožavaju jedinstvo i vrijednosti članica saveza – navodi bivši izvršni direktor Povjerenstva za nacionalnu sigurnost SAD-a za umjetnu inteligenciju Ylli Bajraktari za The Kyiv Independent.
Očekuje se da će summit staviti poseban naglasak na rat u Ukrajini i potrebu prilagodbe NATO-ovog okvira kolektivne obrane suvremenom informacijskom ekosustavu. Bajraktari navodi nekoliko strategija koje NATO treba implementirati kako bi se prilagodio modernom ratovanju te predlaže uspostavu nove organizacijske strukture – jedinice za dezinformiranje koja bi bila odgovorna za koordinaciju obavještajnih podataka i izgradnju strateških partnerstava. Ova jedinica mogla bi iskoristiti obavještajni savez Five Eyes i rad Europola za jačanje mreža za dijeljenje informacija.
Evolucija informacijskog rata
Predložene strategije bi, između ostalog, trebale uključivati ulaganja u open-source intelligence (OSINT) alate i suradnju s tehnološkim tvrtkama kako bi se razvila tehnička stručnost za prepoznavanje i suzbijanje zloćudnih aktivnosti te investiranje u alate za autentičnost sadržaja i transparentnost kao što su veliki jezični modeli (LLM), AI klasifikatori i obrada prirodnog jezika za analizu raspoloženja.
Prema Bajraktarijevom mišljenju, NATO mora proaktivno promicati svoje interese i misiju, isticati neuspjehe autoritarnih režima i nuditi pozitivan narativ. Brze, agilne i dalekosežne strateške komunikacije ključne su za učinkovito suzbijanje dezinformacije dok aktivno isticanje zloćudnih aktivnosti autoritarnih režima na njihovim vlastitim digitalnim platformama mogu stvoriti otpornost na propagandu.
Suzbijanje dezinformacija zahtijeva suradnju s vladama, privatnim tvrtkama i organizacijama civilnog društva koje bi trebale biti usmjerene na razvoj zajedničkih standarda, sustava ranog upozoravanja i koordiniranih odgovora na masovne dezinformacijske kampanje – navodi se u tekstu.
S druge strane “željezne zavjese”
O kognitivnom ratovanju govori se i iza nove “željezne zavjese”. Igor Kalyayev, vodeći istraživač umjetne inteligencije u Ruskoj akademiji znanosti naglasio je ranije ove godine važnost razvoja sposobnosti koje će omogućiti Rusiji da se suprotstavi zapadnom kognitivnom ratovanju u cyber prostoru.
“Internet je postao ključno bojno polje kognitivnog ratovanja, stoga je izuzetno važno početi razvijati kapacitete za kognitivno ratovanje na mreži”, izjavio je Kalyayev u intervjuu za TASS. Prema njegovim riječima, zemlje neprijateljski nastrojene prema Rusiji već su aktivno angažirane u istraživanjima u ovom području. Posebno je istaknuo primjer Ukrajine kao zemlje čiji je mentalitet Zapad uspješno promijenio u manje od jedne generacije.
“Nažalost, moramo priznati da trenutno zaostajemo za zemljama koje su nam neprijateljski raspoložene jer su one već duboko uključene u ove aktivnosti”, dodao je Kalyayev. Ovaj istaknuti ruski znanstvenik upozorava na potrebu da Rusija uloži više napora u razvoj strategija za obranu i protuakciju u cyber prostoru, naglašavajući kako je kognitivno ratovanje postalo ključnim aspektom suvremenih međunarodnih odnosa.
Nova era u ratovanju: NATO-ova nova kvantna tehnologija ‘razorna i revolucionarna’
