Jedan ilegalni graditelj iz Istre je u razgovoru za Deutsche Welle ispričao svoju priču.
– Nakon razvoda mogao sam se vratiti mami, ali odlučio sam izgraditi kućicu od 60-ak kvadrata iako nemam papire. Išao sam na rizik – kaže za DW 56-godišnjak iz Istre, uz uvjet da njegovu priču prenesemo anonimno.
On je samo jedan od tisuća građana Hrvatske koji se, usprkos tome što ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić najavljuje oštar obračun s bespravnim graditeljima, odlučio na ilegalan potez.
Bespravne graditelje, međutim, neće samo koštati: najavljenim usvajanjem novih zakona o gradnji te o prostornom uređenju, kao i izmjenama Kaznenog zakona, bespravna gradnja postala bi kazneno djelo, tj. mogle bi značiti i zatvor.
Nije imao izbora
– Građevinar sam, tako da nisam morao platiti radnike. Sam sam gradio, pomagali su mi prijatelji za vrijeme korone. Dio materijala sam nabavio, dio kupio, tako da sam ukupno na materijal potrošio 17 i pol tisuća eura – kaže ovaj nelegalni graditelj.
Na pitanje zbog čega se upustio u rizik i vrlo vjerojatan gubitak uloženog novca, ali i kuće, a u budućnosti bi se mogao suočiti i sa sumnjom na kazneno djelo, kaže: “Bilo bi mi žao, ali što sad? Pristao sam na to svjesno, ovdje imam svoj mir, nikom ne smetam, dolaze mi prijatelji, lijepo mi je tu. Nisam imao izbora, stanarine su toliko velike da si nisam mogao priuštiti, jedva krpam kraj s krajem”, kaže naš sugovornik.
Do objekta je uveo vodu, a električnu energiju dobiva uz pomoć solarnih panela postavljenih na krovu kućice. S vremenom je izgradio i pomoćni objekt, koji mu služi kao spremište i alatnica, pa se uloženi iznos povećao. Ovdje, kaže, uživa u svom miru, no pitanje je koliko će to sve potrajati. ž
Ovaj čovjek, koliko god mu potez bio ilegalan, nije jedini i zapravo spada u “manje” prekršitelje. Kao što dobro znamo, ima puno onih koji su se drznuli nezakonito izgraditi čitave kućerine, apartmane, i to mnoge napomorskom dobru ili na zaštićenom području, što je zakonom strogo zabranjeno, niti takvi objekti izgrađeni prije 21. lipnja 2011. mogu biti ozakonjeni.
Dosad je u Hrvatskoj legalizirano više od 800 tisuća nelegalnih objekata, a procjenjuje se da ih ima još više stotina tisuća, neki spominju i milijun.
J.T.
