Tajni plan za Ustavni sud: Doajeni tamo žele čovjeka kojeg je napao Mamić

Premda se među posljednjima javio na nedavno raspisani poziv za Ustavni sud, nekadašnji predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa u moru kandidata slovi kao jedan od favorita za ulazak u Ustavni sud, barem kada je riječ o HDZ-ovim kandidatima.

U prvi mah, iz bogate Sessine sudačke biografije dalo bi se zaključiti da je potpora koju uživa iz redova stranke na čijem je čelu premijer Andrej Plenković sasvim logična, no u politici ni o čemu ne valja suditi naprečac.

Čak i po HDZ-u kruže priče kako bivši predsjednik Vrhovnog suda u realizaciji svojih planova na Ustavnom sudu uživa potporu takozvanog kumskog kartela koji predvodi HDZ-ov doajen Vladimir Šeks, kojega je i sam predsjednik Zoran Milanović svojedobno nazivao vladarom hrvatskog pravosudnog sustava.

Problemi postoje

Uz Šeksa, za Sessu navodno lobira i ministar graditeljstva Branko Bačić, koji spada u krug najužih suradnika premijera Plenkovića, a nije nevažno ni to što se za njega zauzima predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović. Kad je o samom Plenkoviću riječ, za njega je vjerojatno najvažnije to što se za Sessin izbor u Ustavni sud zalaže njegov savjetnik i bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić, iz čega i u vladajućim redovima zaključuju da Sessa ima potporu samog Plenkovića.

Kad se gleda tko lobira za Sessu, moglo bi se zaključiti da je on praktički jednom nogom već na Ustavnom sudu, međutim, situacija je ipak nešto složenija jer bivši predsjednik Vrhovnog suda neće dobiti potporu SDP-a u Saboru, što su jasno poručili iz najveće oporbene stranke, kojoj bi se trebao pridružiti i ostatak oporbe. Pitanje je kako će se prema Sessi postaviti Domovinski pokret koji prolazi kroz turbulentan period, no sve i da dio Pokretovih zastupnika podrži njegovu kandidaturu, ne treba zaboraviti da je za izbor svakog suca potrebna dvotrećinska većina u Saboru. Nije, dakle, teško zaključiti da bez dogovora sa SDP-om Plenkovićeva stranka neće moći imenovati suce Ustavnog suda, pa ni Sessu, a situaciju još složenijom čini to što Plenkovićevi HDZ-ovci ni sami ne znaju s kim bi u najvećoj oporbenoj stranci uopće trebali ući u pregovore o Ustavnom sudu kada se i u SDP-u sredinom rujna očekuju unutarstranački izbori. Na njima, iako ima više kandidata, kao favorit slovi bivši ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić, koji je na glasu kao kadar predsjednika Milanovića pa se može očekivati da će, uspije li preuzeti SDP, u pregovorima o ovoj temi koja je Milanoviću iznimno važna biti tvrd orah.

Ni među oporbenim strankama nema konkretnih dogovora o kandidatima za Ustavni sud. Oporba je naime sve svoje dogovore odgodila do 15. rujna, kada počinje jesensko zasjedanje Sabora, a do tada će u SDP-u brusiti svoj plan kako HDZ-u oduzeti većinu koju ima u Ustavnom sudu.

Izborni manevar

Svjesni toga, u HDZ-u pokušavaju zaobići ljevicu, odnosno SDP i Možemo, ali to će biti teško izvedivo s obzirom na to da SDP u Saboru ima 37, a Možemo 10 zastupnika. Njima svakako treba pridodati i zastupnike Centra, Marijanu Puljak i Viktoriju Knežević, kao i Glasovu Anku Mrak Taritaš, Krešu Beljaka i Daliju Orešković te IDS-ove zastupnike, a možda i bračni par Raspudić te mostovce. Sve u svemu, male su šanse da HDZ s partnerima i uz potporu svih manjinaca dođe do potrebne dvotrećinske većine, dok istodobno u SDP-u planiraju nastupiti s drugim strankama ljevice i centra te tako srušiti HDZ-ovu ideju da izabere svih deset sudaca Ustavnog suda, među kojima bi se našao i Sessa koji je predsjednikom Vrhovnog suda imenovan u mandatu bivše predsjednice Kolinde Grabar Kitarović.

Njegov reizbor spriječio je upravo predsjednik Milanović koji je otvoreno govorio da Sessu neće podržati za predsjednika Vrhovnog suda, zbog čega je on i odustao od kandidature. S Milanovićem je Sessa polemizirao i kada je Milanović bio predsjednik Kukuriku vlade, posebice kada se suprotstavio uvođenju sigurnosne provjere sudaca, ali i objavi njihovih imovinskih kartica. Polemike koje su ipak najviše obilježile Sessinu karijeru svakako su one koje je vodio s “međugorskim reformatorom hrvatskog pravosuđa” i bivšim Dinamovim gazdom Zdravkom Mamićem, koji je Sessu uvrstio na svoj čuveni popis korumpiranih sudaca.

Mamić se zamjerio krivima: ‘U gepeku ćemo te prevesti u Metković ako odmah ne prestaneš’

“Poručujem mu da je korumpiran. On je jedan nepošten, pokvaren sudac, a kad se stvore uvjeti za to, ja ću to bez problema dokazati”, tvrdio je Mamić pozivajući Sessu da se zajednički podvrgnu detektoru laži. Nakon optužbi koje je Mamić izrekao na njegov račun oglasio se i Sessa rekavši da je apsurdno komentirati izjave bjegunaca. “Zgrožen sam. Pokušavam se racionalno domisliti čemu to koristi i zbog čega gospodin Mamić tako brutalno napada mene i moju osobu, u krajnju ruku i moju obitelj. Nas smo se dvojica sreli možda dvaput u prolazu. Nemam nikakvih kontakata s njim”, rekao je Sessa, što je Mamića potaknulo na nove reakcije pa je ustvrdio da se sa Sessom itekako dobro poznaje te da je on jedan od kapitalaca.

Mamićev napad

U svakom slučaju, mnoge je iznenadilo to što se Sessa kao jedan od najpoznatijih domaćih sudaca s Mamićem nije obračunao upravo na sudu. Sessa je, spomenimo usput, nekadašnji predsjednik Udruge hrvatskih sudaca. Premda je rođen u Rijeci, odrastao je u Dubrovniku, iz kojeg se na školovanje uputio u Zagreb, u kojem je završio Pravni fakultet. U pravosudne vode ušao je kao sudački vježbenik Županijskog suda u Sisku, potom je položio pravosudni ispit i postao sudac petrinjskog Općinskog suda, a onda i sudac Općinskog suda u Sisku, odakle prelazi na zagrebački Općinski sud.

Početkom 90-ih Sessa postaje predsjednik Parničnog odjela na Općinskom sudu u Zagrebu. Bio je i konzul savjetnik u Generalnom konzulatu RH u Perthu, a onda je postao predsjednik Općinskog suda u Zagrebu. Odatle kao sudac prelazi na Vrhovni sud. U procesu pristupanja EU-u bio je i član pregovaračkog tima RH za poglavlje “pravosuđe i temeljna ljudska prava” te je izabran i u Savjetodavno vijeće europskih sudaca.

Mamićeva odvjetnica progovorila, evo kako ‘diše’ Zdravko: ‘Ne mogu razumijeti’

Među hrvatskim sucima Sessa je poznat kao profesionalac koji gorljivo brani sudačku struku, no godinama ga se prozivalo i kao HDZ-ova suca premda je on te navode ustrajno odbacivao. Na meti kritičara našao se i zbog imovine koja se povećala na temelju isplate Agrokora koji je u to vrijeme bio u vlasništvu tajkuna Ivice Todorića. On je naime od Sesse i njegovih rođaka otkupio zemljište koje je u procesu nacionalizacije bilo oduzeto njegovu djedu i imenjaku Đuri Sessi. Budući da nekretnina nije bila u građevinskoj zoni, Ured za imovinskopravne poslove RH procijenio ju je 2000. godine na 11,5 tisuća kuna, ali je Todorić za zemljište isplatio dva milijuna kuna, od čega je Sessi pripalo pola milijuna kuna koje, međutim, nije naveo u svojoj imovinskoj kartici. Sessa se opravdavao tvrdnjom da je uz doplatu od tog novca kupio stan u Zagrebu.

Konkretni dogovori

No ništa od onog što se u javnom prostoru o Sessi govorilo nije naštetilo njegovoj karijeri pa se danas i ima zašto nadati ulasku u Ustavni sud, u koji bi uz njega kao kadar Vladimira Šeksa mogao ući i bivši ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, kao i profesor Frane Staničić s Katedre za upravno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, o kojem se govori kao o favoritu samog premijera Plenkovića. S druge strane, kao favoriti koje bi mogla podržati lijeva oporba spominju se dosadašnji suci Andrej Abramović i Lovorka Kušan, koji se ni dosad nisu smatrali HDZ-ovim kadrovima.

Na popisu favorita navodno je i Sandra Artuković Kunšt, sutkinja sa Županijskog suda u Zagrebu i nekadašnja zamjenica SDP-ova ministra pravosuđa Orsata Miljenića. Imena koja se spominju među oporbenim zastupnicima nema previše pa se i iz toga može zaključiti da konkretni dogovori nisu postignuti. Baš se zato u pozadini tijekom ljeta provode lobistički procesi jer u HDZ-u vrlo dobro znaju koliko je važno očuvati strukturu na Ustavnom sudu, pod čijom se palicom donose najvažnije odluke u zemlji.