Kaohsiung, Tajvan – Neki u Tajvanu s rastućim nelagodom promatraju dok se Katolička crkva priprema za izabrati novog vođu nakon smrti pape Franje. Sveta SELE je jedina europska država koja održava diplomatske odnose s Taipeijem, ali neki se boje da bi rastuće veze između Vatikana i Pekinga mogli promijeniti stvari.
Tajvan je dom manje od 300 000 katolika. Suprotno tome, procjene stavljaju broj katolika u komunističku Kinu bilo gdje između osam i 12 milijuna, s još 390 000 u kineskom vođenom Hong Kongu. Unatoč tim brojkama, Sveta SELE i dalje prepoznaje Tajvan kao jedini “Kina”.
Nakon smrti pape Franjo, predsjednik Tajvana William Lai brzo je rekao da planira prisustvovati pogrebu. Nedugo zatim, međutim, tajvansko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da će bivši potpredsjednik i pobožni katolik Chen Chien-Jen biti tajvanski izaslanik.
Papa Franjo naglasio je katolicizam na globalnoj razini, dosegao je izvan nas, Europe u osiromašene nacije
Ova slika snimljena 10. kolovoza 2018. prikazuje štovavatelje koji su se obrušili kako bi primili svetu pričest tijekom katoličke mise u crkvi Duha Svetoga u Yanshuiju, otprilike sat vremena vožnje od južnog grada Tainana. S križom koji se uzdizao s krova crvene pagode i dva statua lava koji su čuvali ulaz, katolička crkva na jugu Tajvana lako bi se mogla pogriješiti za jedan od sveprisutnih hramova koji je našao otok. Na cijelom otoku postoji više od 1.000 crkava, ali crkva Duha Svetoga posebno je jedinstvena. (Sam Yeh/AFP putem Getty Images)
Prema odvjetniku sa sjedištem u Taipeiju i analitičaru političkog rizika Rossa Feingolda, Tajvan će biti razočaran što će predsjednik Lai propustiti ovo okupljanje svjetskih čelnika. “Presedan postoji za predsjednika Tajvana da prisustvuje papinom sprovodu. 2005. godine, tadašnji predsjednik Chen Shui-Bian prisustvovao je sprovodu Ivana Pavla II, tako da je” tvrdio “, sigurno je pretpostaviti da je tim predsjednika Lai-a raspitao može li Lai pohađati Francisov sprovod i jednako sigurno da bi se odgovorio na odgovor na sveti.”
Nakon što je papa Franjo preuzeo dužnost 2013. godine, Vatikan je počeo graditi veze s Pekingom. U 2018. godini potpisao je kontroverzni sporazum s Kinom o imenovanju biskupa. Dogovor-obnavljao se i produžio nekoliko puta-pokreće obje strane ulaz u biskupsku selekciju, pokušaj premošćivanja podjele između kineske državne katoličke crkve i podzemne crkve odane Rimu. Vatikanski dužnosnici inzistiraju na tome da je sporazum pastoralni, a ne politički. Ipak, za Tajvan to se doživljava kao znak upozorenja.
Ova slika snimljena 10. kolovoza 2018. prikazuje motociklista koji se vozi pored crkve Duha Svetoga u Yanshuiju, otprilike sat vremena vožnje od južnog grada Tainana. (Sam Yeh/AFP putem Getty Images)
Kina, koja je prekinula veze sa Svetom vidikom 1951. godine, zahtijeva da sve zemlje završe diplomatske odnose s Tajvanom prije nego što uspostave odnose s Pekingom. Taivanski službeni saveznici sada broji, ali 12, a Sveta SECE je njegov najsymbotski značajniji diplomatski partner.
No, Thomas Tu, stručnjak za diplomaciju u vatikanu sa sveučilišta Nacionalno sveučilište Chengchi, na Tajvanu, rekao je za Fox News Digital da se strahovi od neposredne prekidača preplavljuju. “Ne radi se samo o politici – već o globalnoj katoličkoj misiji”, rekao je Tu. “Vatikan je preživio carstva. To je strpljiv.” TU je vatikansku vezu s Vijetnamom naveo kao dokaz pragmatičnog strpljenja. Kina i Vijetnam nemaju formalne veze, ali Vatikan tamo održava religiozni predstavnik na visokoj razini.
Prve fotografije objavljene pape Franjo u svom kovčegu; Pogrebni set za subotu
Ljudi prisustvuju božićnoj misi u katoličkoj crkvi Xishiku u Pekingu 24. prosinca 2023. godine. (Pedro Pardo/AFP putem Getty Image)
Papa Franjo je vjerovao da angažman s Kinom, koliko god nesavršen, nije ništa poželjno. Francis je bio prvi papa koji je letio kroz kineski zračni prostor i slavno je poslao pozdrave predsjedniku Xi Jinpingu 2014. godine. U svom posjetu Mongoliji 2023. godine, pontif je također poslao “topao pozdrav plemenitim Kinezima”.
Svaka uvertira u Pekingu izvukla je kritike iz Crkve, posebno od otvorenih kineskih kritičara, poput 93-godišnjeg umirovljenog kardinala Josepha Zen-a iz Hong Konga, koji je uhićen 2022. godine nakon što je Kina nametnula zakon o nacionalnoj sigurnosti koji je kriminalizirao gotovo svaki oblik disentacije u tom navodno autonomnom posebnom administrativnom regiju. Zen -ovu putovnicu nedavno su mu vratile vlasti kako bi mogao prisustvovati papinom sprovodu.
Zen i drugi gledaju bilo kakvo zagrijavanje veza s Pekingom kao konjuju od službeno ateističkog režima.
Papa Franjo pozdravlja narod Kine dok zaključuje misu u kazalištu Hun 3. rujna 2023. u Ulaanbaataru, Mongolia. (Vatikanski mediji putem Vatikana Pool/Getty Images)
Od 1957. godine, Peking je preko svog kineskog domoljubnog katoličkog udruženja držao čvrsto uzice na milijune kineskih katolika. Papa Franjo prihvatio je neke kompromise s Kinom, ali Vatikan želi autonomiju u duhovnim stvarima, što bi moglo zahtijevati čudo da bi se postiglo pod kineskom diktaturom.
Neki promatrači sugeriraju da Peking na kraju može omogućiti više prostora za Vatikan, ali bilo koji formalni dogovor zahtijeva od svete SILO-a da prekine veze s Tajvanom, koji je preduvjet za Kinu.
Kliknite ovdje da biste stigli do aplikacije Fox News
Budući da je u sljedećem mjesecu izabran novi papa, neki su u Tajvanu zabrinuti zbog pomaka, ali malo stručnjaka vjeruje da će sljedeći pontif donijeti bilo kakve žurne odluke. “Nema žurbe”, rekao je dr. Chang Ching, viši znanstveni suradnik Društva za strateške studije ROC-a, “Vatikan zna kako čekati, a Kina još nije spremna odobriti kineskoj katoličkoj zajednici iste privilegije koje katolici uživaju u većini drugih naroda. Ova pukotina od sedamdeset i više godina samo je mali trenutak u dugoj povijesti i duže povijesti crkve.”
