Toplinski stres dovodi do smanjenja njihove reproduktivne sposobnosti za 30 posto i time do smanjenja ulova u mrežama ribara od oko 40 posto.
Ovo su procjene talijanske Confcooperative Fedagripesca, koje potvrđuju kako se čak i riblja fauna bori pratiti promjene klime i prilagoditi se. Među vrstama riba koje su najviše pogođene toplinskim valovima su sabljarka, plavoperajna tuna, dupin, srdela i gof. Ove vrste žive u srednjem stupcu vode, bilo u moru ili na površini pa su stoga najizloženije i najosjetljivije na promjene temperature. One najbliže površini, zapravo, prve su pogođene klimatskim skokovima.
Od 1940. godine, godišnji dani toplinskih valova, definirani kao dugotrajni događaji neuobičajeno visokih temperatura vode, utrostručili su se s 15 na gotovo 50. Mediteran (koji se inače zagrijava brže od ostatka svijeta) doživio je porast temperature od 5,5 °C u usporedbi s predindustrijskim razdobljem, prema procjeni Confcooperative.
– Već sada gotovo 6% vrsta u Sredozemlju su strane , ukupno otprilike 1200 riba kojima pogoduju vode koje se zagrijavaju tri puta više od globalnog prosjeka, od ribe škorpiona do ribe lava, da spomenemo samo neke. To je fenomen koji zahtijeva zajednički napor kako bi se ublažili njegovi uzroci. Bitno je razumjeti što se događa u našim vodama, a istraživanje je i bit će ključno u tome. Doista, porast razine mora ugrožava čitava staništa stvarajući kaos. Ribe poput srdela i inćuna sele se na sjever u potrazi za hladnijim vodama, a dok biljojedne vrste rastu zbog širenja algi, mesojedne vrste poput morskih pasa, kirnji i škrgana smanjuju se zbog nedostatka plijena i toplinskog stresa – kaže Paolo Tiozzo, potpredsjednik Confcooperative Fedagripesca, prenosi 24sata Exporess.
J.T.
