Kako se svijet suočava s rastućim izazovima iscrpljivanja resursa i povećanjem količine otpada, prelazak s linearnog na kružni model gospodarstva postaje ključni odgovor. Iako je Europska unija ustrajna u transformaciji i promjenama, Hrvatska se i dalje pretežito oslanja na linearni model gospodarstva.
To pokazuje stopa kružne upotrebe materijala koja u Hrvatskoj iznosi svega 5,8%, dok je na razini EU-a 11,5%. Ovim pokazateljem mjeri se udio recikliranog materijala u ukupnoj uporabi materijala koji se vraća u gospodarstvo. Time se štedi vađenje primarnih sirovina i smanjuje eksploatacija ograničenih prirodnih resursa. Ove brojke ne samo da predstavljaju izazov za okoliš, već i naglašavaju neodrživost trenutnog modela linearnog gospodarstva, u kojem se resursi uzimaju, koriste i odbacuju. Ovisnost o novim resursima dodatno potvrđuju i podaci o uvozu ključnih sirovina u EU koji su u 2023. godini dosegnuli vrijednost od 46 milijardi eura. Prema tome, važno je povećati kapacitete za recikliranje i uporabu sekundarnih sirovina kako bismo diversificirali naše opskrbne lance i smanjili ovisnost o uvozu novih materijala. Time ćemo osnažiti ekonomsku sigurnost, ali i konkurentnost gospodarstva EU-u.
Nedostatak kružnosti hrvatskog gospodarstva pokazuje i količina odloženog komunalnog otpada. U 2023. količina komunalnog otpada u Hrvatskoj dostigla je 1,83 milijuna tona. Velik dio tog otpada, čak 52%, i dalje završava na odlagalištima, dok je stopa recikliranja od svega 36% i dalje daleko ispod ciljeva zadanih europskim zakonodavstvom i člankom 54. Zakona o gospodarenju otpadom. Primjerice, već iduće 2025. godine Hrvatska se obvezala reciklirati najmanje 55% komunalnog otpada, što je u ovom trenutku teško izvedivo.
Linearno gospodarstvo stoga nije samo ekološki problem. Ono je i simbol gospodarskog gubitka. Svaka tona otpada koja završi na odlagalištu predstavlja propuštenu priliku za stvaranje nove vrijednosti, bilo kroz reciklažu, ponovnu upotrebu ili proizvodnju sekundarnih sirovina. Upravo tu dolazi ključna promjena. Otpad više ne smije biti kraj jednog ciklusa, već početak novog.
Europa i dalje postavlja ambiciozne ciljeve – 55% recikliranja do 2025., 60% do 2030. i postupno smanjenje udjela otpada na odlagalištima na 10% do 2035. No dok regulativa i strategije zadaju direktan i jasan smjer, one ne nude rješenje. Promjena dolazi iz potrebe i prakse.
To je ono što kružno gospodarstvo čini izazovnim, ono zahtijeva novu perspektivu. Više nije dovoljno samo smanjiti količinu otpada ili povećati stopu recikliranja. Potrebno je redizajnirati poslovne modele, uključiti održive prakse u strateške ciljeve i promijeniti način na koji razmišljamo o resursima.
Kružni model nije teorija, to je konkretan smjer koji već sada mijenja ekonomije. Kada poduzeća prepoznaju potencijal otpada kao resursa, otvaraju se mogućnosti koje idu daleko izvan smanjenja troškova odlaganja. Sekundarne sirovine ne samo da zamjenjuju nove resurse, već stvaraju nove vrijednosti – financijske, operativne, reputacijske.
Tranzicija nije jednostavna. Ona zahtijeva infrastrukturu, alate i suradnju. Jedan od ključnih izazova leži u stvaranju sustava koji omogućuje cirkuliranje resursa. I upravo tu leže prilike za konkretna rješenja.
Na razini gospodarstva, jedna od konkretnih inicijativa u Hrvatskoj je Burza otpada na Digitalnoj komori HGK. Burza otpada, ustrojena temeljem Plana gospodarenja otpadom Vlade Republike Hrvatske, dio je mjere za stvaranje tržišta otpada i sekundarnih sirovina te kao digitalna platforma povezuje poduzeća u razmjeni sekundarnih sirovina.
Ideja je jednostavna, ono što je nekome višak, drugome je resurs. Umjesto da otpad završava na odlagalištu, on postaje dio novog ciklusa. No Burza otpada nije samo alat za trgovinu. Ona mijenja percepciju otpada. Višak građevinskog materijala, otpadna plastika ili metal mogu naći novu svrhu u proizvodnim procesima, ali i smanjiti potrebu za eksploatacijom novih sirovina. To je korak prema gospodarstvu u kojem resursi cirkuliraju.
Povezanost Burze otpada s kružnim gospodarstvom nije samo tehnička. Ona je transformativna. Svaki oglas na platformi predstavlja korak prema gospodarstvu u kojem otpad više nije problem, već dio rješenja. HGK na taj način pruža alate i podupire stvaranje tržišta koje potiče ponovnu upotrebu resursa.
Osim Burze otpada, edukacije, B2B susreti i razmjena iskustava i praksi na temu kružnog gospodarstva u HGK fokusiraju se na integraciju praktičnih rješenja u poslovne modele poduzeća. Poduzeća tako transformiraju svoje operacije i lanac vrijednosti u dijelu smanjenja otpada, povećaju učinkovitost resursa i pridonose stvaranju održivijeg i inkluzivnijeg ekonomskog sustava.
Prava snaga kružnog gospodarstva leži u njegovoj održivosti. Poduzeća koja ulažu u održive prakse nisu samo odgovorna, već i konkurentna. Važnost prelaska na kružno gospodarstvo dodatno potvrđuju europske regulative koje potiču održivo korištenje resursa i smanjenje otpada. Primjerice, Direktiva o pravu na popravak i Uredba o ekološkom dizajnu proizvoda postavljaju konkretne okvire za promjenu načina proizvodnje i potrošnje. Direktiva države članice obvezuje da do 2026. prilagode svoje zakonodavstvo i osigurava potrošačima lakši pristup popravcima proizvoda poput kućanskih aparata i elektronike. Cilj je produžiti vijek trajanja proizvoda, smanjiti količinu otpada i uštedjeti na prirodnim resursima. S druge strane, Uredba o ekološkom dizajnu koja se već primjenjuje od srpnja 2024., postavlja standarde za proizvode kako bi tijekom cijelog životnog ciklusa imali što manji utjecaj na okoliš. Ovo uključuje gotovo sve kategorije proizvoda, od elektronike do svakodnevnih predmeta.
Ove regulative zajedno potiču ekološki i gospodarski održive odluke te otvaraju nova tržišta za održive proizvode i usluge.
Na kraju, pitanje nije samo kako ćemo smanjiti otpad, već kako ćemo osigurati da naše gospodarstvo postane otpornije, održivije i ekonomski konkurentnije.
Resursi su ograničeni, a vremena je sve manje. Ako želimo održivo gospodarstvo koje će biti temelj naše budućnosti, moramo početi sada. Promjena ne dolazi preko noći, ali dolazi korak po korak. I svaki taj korak, od Burze otpada do usvajanja održivih praksi, vodi nas prema gospodarstvu koje neće samo opstati, već će napredovati.
