Američki senator Ted Cruz predvodi sporne pokušaje da se Nigerija označi kao kršitelj vjerskih sloboda, iznoseći neutemeljene tvrdnje o “kršćanskom masovnom ubojstvu” – tvrdnje koje je zapadnoafrička nacija oštro odbacila kao lažne.
Republikanac u Odboru za vanjske poslove Senata, g. Cruz se zalaže da se Nigerija označi kao “zemlja od posebne zabrinutosti” zbog navodnih “teških kršenja” vjerskih sloboda.
Ova oznaka, koja se trenutačno odnosi na države poput Pakistana, Afganistana i Kine, mogla bi dovesti do američkih sankcija.
Nacrt zakona koji je senator predstavio prošlog mjeseca čeka akciju u Senatu, iako njegovo konačno odobrenje nije zajamčeno.
Tvrdnje g. Cruza pojačane su od strane nekih američkih slavnih osoba i komentatora, često bez potkrijepljenih dokaza, a određene brojke idu čak i do navodnog “kršćanskog genocida”.
Njegov ured nije odgovorio na pitanja, uključujući i ona koja se tiču njegove motivacije za ove optužbe.
Evo što trebate znati.
Ubijaju se i kršćani i muslimani
Stanovništvo Nigerije od 220 milijuna ljudi gotovo je podjednako podijeljeno između kršćana i muslimana. Zemlja se već dugo suočava s nesigurnošću s raznih frontova, uključujući ekstremističku skupinu Boko Haram, koja nastoji uspostaviti svoje radikalno tumačenje islamskog zakona, a također cilja na muslimane koje smatra nedovoljno muslimanima.
Napadi u Nigeriji imaju različite motive. Postoje vjerski motivirani napadi koji ciljaju i na kršćane i na muslimane, sukobi između farmera i stočara zbog sve manjih resursa, međusobno rivalstvo, secesionističke skupine i etnički sukobi.
Iako su među onima na meti kršćani, analitičari kažu da su većina žrtava naoružanih skupina muslimani na sjeveru Nigerije s većinskim muslimanskim stanovništvom, gdje se događa većina napada.
I muslimanske i kršćanske zajednice, te skupine, u raznim su vremenima tvrdile da je riječ o “genocidu” tijekom vjerski motiviranih napada na obje strane.
Takvi su napadi često u sjeverno-središnjim i sjeverozapadnim regijama koje se bore, između ostalih oblika nasilja, sa sukobom farmera i stočara koji se odvija između poljoprivrednih zajednica — pretežno kršćana — i Fulani stočara koji su uglavnom muslimani.
Joseph Hayab, bivši predsjednik Kršćanske udruge Nigerije u državi Kaduna, među najteže pogođenima nesigurnošću, osporio je tvrdnje o “kršćanskom genocidu”.
Dok su tisuće kršćana ubijene tijekom godina, “stvari su bile bolje nego što su bile prije”, rekao je Hayab, upozoravajući, međutim, da je svaka smrt za osudu.
Nigerijska vlada odbacila je Cruzove tvrdnje, o kojima se raspravljalo među Nigerijcima.
“Nema sustavnog, namjernog pokušaja nigerijske vlade ili bilo koje ozbiljne skupine da cilja na određenu religiju”, rekao je ministar informiranja Idris Muhammed The Associated Press.
Nigeriju su SAD prvi put 2020. godine stavile na popis zemalja od posebne zabrinutosti u onome što je State Department nazvao “sustavnim kršenjem vjerskih sloboda”.
Oznaka nije izdvajala napade na kršćane. Imenovanje je ukinuto 2023. u onome što su promatrači vidjeli kao način za poboljšanje veza između zemalja uoči posjeta tadašnjeg državnog tajnika Antonyja Blinkena.
Odgovarajući na najnovije tvrdnje američkih komentatora, Kršćanska udruga Nigerije rekla je da je godinama radila na privlačenju pozornosti na “progon kršćana u Nigeriji”.
U svom izvješću za 2024., američka Komisija za međunarodnu vjersku slobodu istaknula je napade usmjerene i na kršćane i na muslimane u onome što je nazvala sustavnim kršenjem vjerskih sloboda u Nigeriji.
“Nasilje pogađa velik broj kršćana i muslimana u nekoliko država diljem Nigerije”, dodala je komisija.
Što govore podaci
Podaci koje je prikupio američki program Armed Conflict Location and Event Data pokazuju 20 409 smrtnih slučajeva u 11 862 napada na civile u Nigeriji između siječnja 2020. i rujna ove godine.
Od toga, 385 napada bili su “ciljani događaji protiv kršćana (…) gdje je kršćanski identitet žrtve bio prijavljen čimbenik”, što je rezultiralo 317 smrtnim slučajevima, kaže ACLED.
U istom periodu zabilježeno je 417 smrtnih slučajeva među muslimanima u 196 napada.
Dok je vjera bila čimbenik u sigurnosnoj krizi Nigerije, njezina “velika populacija i goleme zemljopisne razlike onemogućuju govoriti o vjerskom nasilju kao motivu za svo (to) nasilje”, rekao je Ladd Serwat, viši analitičar za Afriku u ACLED-u.
Analitičari odbacuju tvrdnje o genocidu
Analitičari kažu da kompleksna sigurnosna dinamika Nigerije ne zadovoljava pravnu definiciju genocida.
UN-ova konvencija o sprječavanju genocida naziva ga djelima “počinjenima s namjerom da se uništi, u cijelosti ili djelomično, nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina”.
“Ako ništa drugo, ono čemu svjedočimo su masovna ubojstva, koja nisu usmjerena protiv određene skupine”, rekao je Olajumoke Ayandele, docent na Centru za globalna pitanja Sveučilišta New York koji se specijalizirao za studije sukoba.
“Nagovaranje genocida moglo bi pogoršati situaciju jer će svi biti na oprezu.”
Chidi Odinkalu, profesor na Fakultetu prava i diplomacije Fletcher Sveučilišta Tufts i bivši predsjednik nigerijskog Nacionalnog povjerenstva za ljudska prava, rekao je da se nigerijske vlasti ipak moraju pozabaviti raširenim nasiljem.
