Tehnološki divovi nalaze se u žestokoj utrci za izgradnju podatkovnih centara kako bi dominirali krajolikom umjetne inteligencije, no čini se da Amerika nije spremna za golemu potražnju za energijom koju ta utrka stvara. Zastarjela električna mreža zemlje teško se nosi s naglim porastom energetskih potreba, a američka kućanstva u velikoj mjeri snose teret dodatnih troškova. Situacija je postala toliko napeta da je Trumpova administracija, zajedno s konzorcijem guvernera sjeveroistočnih država, zatražila od PJM-a, najvećeg američkog operatera električne mreže, da ublaži skok cijena električne energije diljem zemlje. Federalni dužnosnici predlažu da PJM održi hitnu dražbu električne energije, na što ga Bijela kuća i guverneri ne mogu prisiliti, a na kojoj bi tehnološki divovi platili rastuće troškove uzrokovane njihovim podatkovnim centrima. Iz PJM-a su poručili kako o tom planu nisu bili unaprijed obaviješteni, prenosi CNN.
Središte ovog buma podatkovnih centara je Virginia, koja ima najveću koncentraciju takvih postrojenja na svijetu, s čak 561 podatkovnim centrom na 23 tržišta, prema podacima Data Center Mapa. Međutim, razvoj se širi i na udaljenije lokacije, gdje energije ima više, a mreže su manje opterećene, kako navodi McKinsey & Company u svom izvješću. Očekuje se da će novi centri niknuti u Denveru, Los Angelesu, Pennsylvaniji i drugim regijama, a neke države poput Ohija potiču ove investicije nudeći djelomična ili potpuna oslobođenja od poreza na promet za tvrtke koje značajno ulažu.
Američki tehnološki divovi ulažu goleme svote kako bi bili na čelu AI revolucije. Meta je izvijestila o kapitalnim izdacima od 17 milijardi dolara za tromjesečje koje je završilo u lipnju 2025. godine, što se uglavnom odnosi na podatkovne centre i infrastrukturu. Microsoft je u istom razdoblju prošle godine potrošio 24,2 milijarde dolara, dok je Amazon najavio ulaganje od 15 milijardi dolara u sjevernoj Indiani, uz već najavljenih 11 milijardi dolara iz 2024. godine. Bank of America procijenila je da je godišnja potrošnja tvrtki na izgradnju podatkovnih centara u lipnju dosegnula 40 milijardi dolara.
Posljedice ovih ulaganja izravno se osjećaju na računima građana. Cijene električne energije za kućanstva u listopadu su porasle za 5,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. godine, prema mjesečnom izvješću Uprave za energetske informacije. Analiza Bloomberg Newsa pokazala je da su troškovi električne energije u područjima u blizini podatkovnih centara porasli za čak 267 posto u usporedbi s razdobljem od prije pet godina. Ryan Hledik, direktor u istraživačkoj i konzultantskoj tvrtki Brattle Group, napominje da je ovaj porast djelomično posljedica buma podatkovnih centara, koji povećavaju potražnju i opterećuju resurse. Ipak, on ističe da postoje iznimke, pa tako cijene mogu pasti ako se podatkovni centar izgradi u području s viškom kapaciteta ili ako radi izvan vršnih sati potrošnje.
Dodatni problem predstavlja i zastarjela američka električna infrastruktura, koja sama po sebi pridonosi rastu troškova. Hledik objašnjava da se većina povećanja cijena u posljednjem desetljeću može pripisati američkom distribucijskom sustavu, koji zahtijeva skuplja ulaganja zbog povećanih troškova nakon šoka u opskrbnim lancima uzrokovanog pandemijom. Stoga, čak i bez podatkovnih centara, sustav je već bio pod pritiskom, a nagli porast potražnje samo je pogoršao postojeće probleme i ubrzao rast cijena za krajnje korisnike.
Projekcije su zabrinjavajuće, jer se predviđa da će podatkovni centri do 2028. godine trošiti između 6,7 posto i 12 posto ukupne električne energije u SAD-u, što je značajan skok s 4,4 posto zabilježenih 2023. godine, navodi se u izvješću Ministarstva energetike iz prosinca 2024. godine. Svjesne problema, neke energetske tvrtke već poduzimaju korake kako bi spriječile da potražnja podatkovnih centara utječe na stanovnike, uvodeći nove, više tarife za velike potrošače. Države također reagiraju; Oregon je donio zakon kojim se od podatkovnih centara zahtijeva da “plate za stvarno opterećenje koje stavljaju na električnu mrežu Oregona”. Čak je i Microsoft nedavno objavio kako će zatražiti plaćanje viših računa za struju u područjima gdje gradi svoje podatkovne centre, priznajući time svoj utjecaj na lokalnu infrastrukturu.
Osim goleme potrošnje električne energije, podatkovni centri trebaju i značajne količine vode za hlađenje svojih složenih sustava, ističe se u izvješću tvrtke McKinsey. Očekuje se da će ovim postrojenjima do 2030. godine trebati čak 170 posto više vode, pozivajući se na izvješće WestWater Researcha. Problem dodatno komplicira činjenica da i postrojenja poput termoelektrana, koja se koriste za podršku podatkovnim centrima, također trebaju vodu za hlađenje. To otvara šire pitanje o tome mogu li podatkovni centri i američke obitelji skladno koegzistirati, kako je to sažeo Hledik. “Pitanje je kako stvoriti uvjete da svi budu pobjednici u ovoj situaciji, a ne da imamo neke pobjednike i gubitnike u lokalnoj zajednici”, zaključio je.
