SAD je priznao da ima otprilike 500 članova svog vojnog osoblja stacioniranog u Tajvanu, čime su prekršili prethodna obećanja da neće slati vojnike na sporni otok. Umirovljeni kontraadmiral američke mornarice Mark Montgomery priznao je prisutnost američke vojske na Tajvanu tijekom svjedočenja pred zastupnicima 15. svibnja – što je prva službena potvrda dugogodišnjih sumnji da SAD ima vojni trag u Tajvanu. No, mediji su o tome pisali tek ovog tjedna.
Montgomery nije precizirao radi li se o osoblju aktivnih trupa, rezervista ili civilnih suradnika. “Treba ih biti tisuću”, rekao je na saslušanju. “Ako im namjeravamo dati milijarde dolara pomoći, prodati im američku opremu vrijednu desetke milijardi dolara, logično je da bismo tamo bili na obuci i radili.” Prema Montgomeryju, američke snage su uključene u obuku tajvanske vojske kako bi postala vjerodostojna “protuintervencijska snaga” za moguću kinesku invaziju, prenosi Stars and Stripes.
Porast s 41 na 500…
Američki vojnici na tom samoupravnom otoku su velika provokacija za Peking. Kina smatra Tajvan svojim suverenim teritorijem, pa bi se bilo kakva američka vojna prisutnost tamo mogla u Pekingu smatrati stranom okupacijskom silom. “Ovo je krajnje provokativno”, rekao je politički komentator i kolumnist bne Intell Arnaud Bertrand.
“To je unatoč tome što su se SAD slavno obvezale u svom sporazumu o normalizaciji s NR Kinom iz 1978. – sporazumu koji je uspostavio diplomatske odnose s Kinom – [da] neće biti nikakve američke vojne snage na Tajvanu. Sporazum kojeg su se SAD očito pridržavale sve do Bidenove administracije, koja je priznala da imaju 41 pripadnika osoblja stacioniranog na otoku. A sada je broj povećan na 500…”
“Zašto je to provokativno? Ne samo zato što su se SAD formalno obvezale da to neće činiti, već zato što je, naravno, sa stajališta Kine, Tajvan kineska provincija, tako da su ove trupe zapravo de facto invazija SAD-a na njihov suvereni teritorij”, dodao je Bertrand.
Napetosti između Kine i SAD-a na vrhuncu su nakon Hladnog rata otkako je američki predsjednik Donald Trump preuzeo predsjedničku dužnost u siječnju. Dopuštanje američkih vojnih čizama na terenu u Tajvanu označava značajan pomak prema otvorenijoj potpori otoku, sve otvorenije izazivajući dugotrajno protivljenje Pekinga inozemnoj vojnoj suradnji s Taipeijem, rekli su analitičari nakon nedavnog otkrića u Kongresu.
Strahovi od vojnog sukoba između SAD-a i Kine rastu: u izjavama ranije ove godine, američki potpredsjednik J.D. Vance rekao je da bi se SAD trebao povući iz svih inozemnih rivalstva, osim s Kinom, gdje se Amerika treba “pripremiti za rat”.
Peking će vjerojatno loše prihvatiti vijest, djelomično zato što sam Washington donekle priznaje da je Tajvan suvereni kineski teritorij. Washington službeno ne priznaje Tajvan kao neovisnu državu (pristao je na tzv. “politiku jedinstvene Kine”) i samo kao de facto demokratsku samoupravnu zemlju. O tome koliko zapravo priznaje Tajvan kao samostalnu zemlju i što znači pomoći obrani Tajvana (kako je definirano ugovorom s Tajvanom iz 1979.) , SAD nikada nije potpuno jasan i to zove “politikom strateške dvosmislenosti”. No, nijedna od velikih zapadnih sila nema veleposlanstvo u Taipeiju niti službene diplomatske odnose s otcijepljenim otokom.
US’ 500 military personnel in Taiwan an ‘open test’ of Beijing’s red lines
Some analysts downplay the number, but others say the revelation puts Beijing in a challenging position
Washington’s disclosure that around 500 US military personnel are stationed in Taiwan signals more… pic.twitter.com/w67p3qBh8M
— Indo-Pacific News – Geo-Politics & Defense (@IndoPac_Info) May 27, 2025
Čeka se reakcija Kine…
“Stoga, čak i prema vlastitom stajalištu američke vlade, ovih 500 vojnika raspoređeno je unutar onoga što oni priznaju kao suvereni kineski teritorij”, kaže Bertrand. Brojka oštro premašuje prethodno prijavljenih 41 djelatnika navedenih u izvješću američkog Kongresa prije godinu dana. Priznanje je dio onoga što Kina naziva američkom strategijom “rezanja salame”: niz malih poteza koji sami po sebi ne opravdavaju rat, ali koji zajedno iz temelja mijenjaju status quo, kaže Bertrand.
Tajvanski stručnjaci uzvraćaju da raspoređene trupe samo instruktori koji obučavaju osoblje, što ukazuje na kontinuirani “vojni angažman”, a ne na “borbeno raspoređivanje”. Kineska državna televizija CCTV osudila je američko raspoređivanje u rijetkom komentaru na Montgomeryjeve izjave nekoliko dana nakon saslušanja. Neki su kineski analitičari umanjili strateški utjecaj tog broja, dok drugi tvrde da otkrivanje stvarnog stanja stavlja Kinu u tešku poziciju, prisiljavajući odgovor bez izazivanja otvorenog sukoba.
List iz Hong Konga, South China Morning Post je ovo otkriće nazvao “otvorenim testom crvenih linija” Pekinga.
Bitna stvar: State Department uklonio izjavu: ‘ne podržavamo neovisnost Tajvana’
