Svijet pozorno prati hoće li se i kada održati sastanak između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Iako zasad nema službene potvrde takvog susreta, obje strane imaju jasna očekivanja o preduvjetima za zaustavljanje rata koji je započeo ruskom agresijom u veljači 2022. godine. Prema dosadašnjim izvještajima, Putin zahtijeva da Ukrajina preda cijelu istočnu regiju Donbas, odustane od NATO ambicija, ostane neutralna i ne dopusti prisutnost zapadnih trupa na svom tlu.
S druge strane, Ukrajina želi integracije ka Zapadu, članstvo u EU, strogo se protivi predaji svog teritorija, a više od svega želi snažna sigurnosna jamstva nakon prekida vatre ili okončanja sukoba, kako bi se osigurala od potencijalne buduće invazije od strane svog ruskog susjeda. Upravo je to tema oko koje se lome koplja.
Naime, Rusija je istaknula da nikakva prisutnost zapadnih trupa u Ukrajini ne dolazi u obzir. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u nedjelju je iznio ključne ruske uvjete za postizanje mira, predloživši da sigurnost zemlje jamči skupina nacija koja bi uključivala stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a. Lavrov je precizirao da bi, osim članica Vijeća sigurnosti, u toj skupini jamaca mogle biti i Njemačka te Turska. Prema Lavrovu, model je jasan. “A jamci bi jamčili sigurnost Ukrajine, koja mora biti neutralna, koja ne smije biti svrstana ni u jedan vojni blok i koja mora biti nenuklearna”, rekao je, prema transkriptu koji je objavilo rusko ministarstvo vanjskih poslova.
Koje zemlje su spremne poslati trupe u Ukrajinu
S druge strane, ukrajinski zapadni partneri još od sastanka Zelenski – Trump u Bijeloj kući ubrzano rade na nacrtu sigurnosnih jamstava u slučaju mogućeg mirovnog sporazuma s Rusijom. Dio plana uključuje slanje snaga sastavljenih od međunarodnih vojnika. Oko 30 zemalja od veljače sudjeluje u razgovorima kao dio takozvane „Koalicije voljnih“, a jedna od razmatranih ideja je raspoređivanje „snaga za osiguranje“ kako bi se Rusiju odvratilo od daljnjih napada.
„Naši načelnici stožera radili su na tome unutar koalicije voljnih. Nekoliko država spremno je sudjelovati, od obuke i logistike do prisutnosti u neborbenim zonama – dakle ne na prvoj crti bojišnice i ne na osporavanim teritorijima – već kako bi savezničke snage bile prisutne uz Ukrajinu,“ izjavio je francuski predsjednik Emmanuel Macron. Donald Trump jasno je dao do znanja da SAD neće slati svoje vojnike, no prema pisanju Bloomberga, oko 10 zemalja spremno je doprinijeti raspoređivanjem svojih trupa.
Dvije zemlje koje predvode Koaliciju voljnih, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo, uključene su u zemlje koje bi bile spremne poslati svoje vojnike. „Spremni smo poslati britanske vojnike u Ukrajinu“ izjavio je britanski ministar obrane John Healey za BBC. Dodao je da bi misija mogla uključivati osiguranje zračnu i pomorsku obranu te obuku ukrajinske vojske. Belgija, kao i baltičke države Litva i Estonija, također su izrazile spremnost na slanje vojnika.
Nijemci, Mađari i Talijani u taboru ‘protiv’
Treća baltička država, Latvija, još nije odlučila. Predsjednik Edgars Rinkēvičs izjavio je za regionalni portal Delfi da će Latvija donijeti odluku nakon što se postigne mirovni sporazum i finaliziraju sigurnosna jamstva. Estonski premijer Kristen Michal ponovio je spremnost da se osiguraju trupe, ali je naglasio da je „važno nastaviti rad na detaljima“.
Švedska vlada također je neodlučna te traži dodatna pojašnjenja o tome hoće li misija biti mirovna, odvraćajuća ili u svrhu sigurnosnog jamstva. Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul rekao je da Njemačka nema dovoljno kapaciteta za slanje vojnika u Ukrajinu, ali će zato pružiti ključne elemente za sigurnosna jamstva. Vlada Viktora Orbána više je puta jasno poručila da Mađarska neće slati vojnike u Ukrajinu, niti će toj zemlji pružati vojnu pomoć.
„Ne postoje i neće postojati nikakvi planovi za slanje poljske vojske u Ukrajinu“, izjavio je u svibnju poljski potpredsjednik vlade u objavi na X-u. „Poljska je suodgovorna za obranu istočnog krila NATO-a i pružanje logističke potpore napadnutom susjedu“, dodao je Władysław Kosiniak-Kamysz. Slično tomu, talijanska premijerka Giorgia Meloni izjavila je još u ožujku da „nema planova za slanje talijanskih vojnika u Ukrajinu“. Nizozemska i Španjolska su, u međuvremenu, poručile da su spremne sudjelovati u pružanju sigurnosnih jamstava za jačanje ukrajinske vojske, ali da to ne uključuje slanje trupa.
Bivši direktor CIA-e ima nezgodno upozorenje za Europu: ‘Putin će stati samo u tom slučaju’
Što o svemu kaže Kina?
Kanadski premijer Mark Carney posjetio je Ukrajinu u nedjelju i ostavio otvorenom mogućnost slanja kopnenih trupa kako bi podržale ukrajinsku obranu od Rusije. Jedan lokalni medij izvijestio je da Carney nije jasno rekao bi li razmotrio slanje vojnika u ulozi instruktora ili kao dio mirovnih snaga.
S druge strane, Kina je diplomatima Europske unije dala do znanja da je spremna poslati mirovne snage u Ukrajinu u slučaju prekida vatre, izvijestio je njemački medij Welt, pozivajući se na anonimne izvore iz EU-a. Međutim, prema tim izvorima, Kina je spremna učiniti to samo “ako bi mirovne snage bile raspoređene na temelju mandata Ujedinjenih naroda (UN)”.
Reakcije na kinesku najavu bile su podijeljene, pri čemu neki vjeruju da bi koalicija zemalja izvan tradicionalnih zapadnih saveznika Ukrajine učinila mogućnost mirovnih snaga prihvatljivijom za Rusiju. S druge strane, “postoji i opasnost da Kina prvenstveno želi špijunirati Ukrajinu te da će u slučaju sukoba zauzeti jasno proruski stav umjesto neutralnog,” rekao je visoki dužnosnik EU-a upoznat s tekućim razgovorima za Welt.
Zbog Ukrajine opet zaiskrilo između Milanovića i Plenkovića
Premijer Andrej Plenković rekao je da predsjednik Zoran Milanović širi laži tvrdeći da će hrvatski vojnici ići u Ukrajinu nakon što je predsjednik 18. kolovoza na Facebooku objavio da hrvatska vlada nije ovlaštena gurati Hrvatsku u nekakve nove koalicije koje bi mogle podrazumijevati sudjelovanje hrvatskih vojnika u ratu u Ukrajini.
“Budući da se predsjednik Vlade RH ovih dana uključio u razgovore tzv. Koalicije voljnih, a koju čine i države čiji su lideri najavljivali slanje svojih vojnika u Ukrajinu, podsjećam kako je Hrvatska članica Europske unije i NATO te ima samo obveze koje proizlaze iz članstva u tim savezima. Hrvatska nema nikakve obveze koje proizlaze iz političkih ili vojnih dogovora lidera zemalja tzv. Koalicije voljnih, a Vlada RH ni od koga nije ovlaštena gurati Hrvatsku u nekakve nove koalicije koje bi mogle podrazumijevati i sudjelovanje hrvatskih vojnika u ratu u Ukrajini. Dobio sam mandat od hrvatskih ljudi da zastupam takav stav i zato ponavljam kako hrvatski vojnici neće sudjelovati u tuđim ratovima”.
Milanović je na to napisao nakon što je premijer sudjelovao na videokonferenciji čelnika tzv. Koalicije voljnih, saveznika Kijeva koji razmatraju slanje vojnika u Ukrajinu ako se postigne mirovni sporazum s Rusijom.
Ukrajina napravila dramatičan zaokret: Opasno oružje mijenja pravila igre
“Milanović već godinu dana stalno izmišlja tezu o tome da netko šalje hrvatske vojnike u Ukrajinu. Ova teza o tome da netko zagovara da hrvatski vojnik ide u Ukrajinu je laž”, rekao je Plenković. “Vlada niti bilo druga institucija u Hrvatskoj nije donijela odluku o slanju hrvatskih vojnika u Ukrajinu”, istaknuo je pa dodao da je za Hrvatsku dobro i korisno da je dio koalicije koja okuplja EU, NATO, većinu velikih europskih zemalja i neke neeuropske zemlje poput Kanade.
