Rok za dostavu imena kandidata za glavnog pregovarača Bosne i Hercegovine s Europskom unijom i njegova dva zamjenika istječe večeras, no političke podjele o tome tko uopće ima pravo imenovanja sve su dublje. Dok su stranke iz Sarajeva i opozicije RS već predložile svoja imena, hrvatska strana – predvođena HDZ-om BiH – i dalje šuti.
Dva bloka, dvije nadležnosti
Na jednoj strani su SNSD i HDZ BiH, koji inzistiraju da imenovanje obavi Vijeće ministara BiH, dok su na drugoj strani Trojka (SDP, NiP i Naša stranka) i njihovi partneri iz Federacije BiH, koji su uz podršku SDA odlučili da glavnog pregovarača imenuje Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
Odluka kojom je Zastupnički dom preuzeo tu ulogu usvojena je 30. listopada većinom glasova, čime je otvoren novi pravni i politički presedan. U zakonodavstvu BiH ne postoji nijedan akt koji precizira tko točno imenuje glavnog pregovarača s EU, što je otvorilo prostor za različita tumačenja i borbu za kontrolu procesa.
Imena već na stolu
Unatoč institucionalnim nesuglasicama, poznato je nekoliko kandidata koje su stranke već predložile:
Branko Nešković, bivši veleposlanik BiH u Velikoj Britaniji, kandidat je opozicije iz Republike Srpske (SDS i PDP) za funkciju glavnog pregovarača.
Lejla Ramić-Mesihović, profesorica međunarodnih odnosa i stručnjakinja za europske integracije, prijedlog je SDP-a BiH za jednu od vodećih funkcija u Uredu pregovarača.
Lejla Hasanović, docentica Pravnog fakulteta u Sarajevu i dobitnica Fulbright i Chevening stipendija, kandidatkinja je Naše stranke.
HDZ BiH i SNSD – šutnja i ljutnja
Za razliku od drugih političkih aktera, HDZ BiH do isteka roka nije objavio ime svog kandidata, iako se očekuje da predstavnik hrvatskog naroda zauzme jednu od dvije zamjeničke pozicije.
Stranački zastupnici tvrde da je cijeli postupak neustavan, jer bi, prema njihovom tumačenju, odluku trebao donositi Vijeće ministara BiH, a ne zakonodavna vlast.
„Zastupnički dom ima svoje nadležnosti često kod imenovanja – primjerice, Vijeće ministara se imenuje u Zastupničkom domu, ali to je nešto što je definirano Ustavom i Zakonom. Dom naroda je u tom slučaju delegirao Zastupničkom domu tu obavezu. Ovakav model otvara jednu pandorinu kutiju, da Zastupnički dom preuzima na sebe ingerencije Parlamentarne skupštine, što je po nama neustavno i vrlo opasno za BiH“, rekao je za medije Predrag Kožul, zastupnik HDZ-a u Zastupničkom domu PSBiH.
„Mi ćemo inzistirati da je to posao Vijeća ministara“, dodao je Kožul.
SNSD također smatra da je imenovanje glavnog pregovarača s Europskom unijom isključiva nadležnost Vijeća ministara BiH, a ne Zastupničkog doma. Stranka najavljuje podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti odluke kojom je Zastupnički dom preuzeo tu ulogu. Predstavnici SNSD-a poručuju da neće sudjelovati u procesu koji, kako tvrde, „krši ustavni poredak i prenosi nadležnosti mimo zakona“.
Mogući put pred Ustavni sud
A upravo u Vijeću ministara nema konsenzusa – ministri iz stranaka Trojke početkom mjeseca glasali su protiv prijedloga predsjedateljice Borjane Krišto (HDZ BiH) da se osnuje Ured glavnog pregovarača na toj razini.
Cijela priča mogla bi završiti i pred Ustavnim sudom BiH, dok neki ustavnopravni stručnjaci otvaraju i treću mogućnost – da glavnog pregovarača imenuje Predsjedništvo BiH, s obzirom na to da je vođenje vanjske politike, uključujući europske integracije, u njegovoj nadležnosti.
U međuvremenu, dok Sarajevo komunicira imena i najavljuje spremnost za pregovore, HDZ-ova šutnja i institucionalne blokade prijete da BiH, umjesto prema Bruxellesu, ponovno krene putem zastoja.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
