Već gotovo tri mjeseca zdravstveni sustav u Hercegovačko-neretvanskoj županiji funkcionira u izvanrednim okolnostima zbog štrajka medicinskog osoblja. Tisuće pacijenata ostale su bez redovitih pregleda, a mnogi su, zbog zdravstvenih potreba, bili prisiljeni potražiti pomoć u privatnim klinikama i sami snositi troškove liječenja.
Zakon jasno propisuje da je država dužna osigurati dostupnu zdravstvenu zaštitu svim građanima.
No što kada taj sustav ne funkcionira? Trebaju li pacijenti snositi posljedice zdravstvene, ali i financijske prirode?
Štrajk medicinskog osoblja, koliko god opravdan, ne smije dovesti do situacije u kojoj građani plaćaju ono što već financiraju kroz doprinose.
Što kaže zakon o pravima pacijenata
Prema Zakonu o pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata Federacije BiH svaka osoba ima pravo na dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu u skladu sa svojim zdravstvenim stanjem i mogućnostima sustava. U praksi to znači da nijedan građanin ne bi smio ostati bez medicinske pomoći zato što je zdravstveni sustav u sporu sam sa sobom.
Štrajk je legitimno pravo radnika, ali pravo pacijenta na liječenje zakonska je i ustavna obveza države, obveza koju, u ovom slučaju, sustav očito nije uspio ispuniti.
Ministarstvo šuti, sustav trpi
Dok javnost čeka konkretne poteze nadležnih, Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ do danas se nije javno oglasilo o pravima pacijenata i posljedicama dugotrajnog štrajka. Na naš upit Ministarstvu, koje bi upravo u ovakvim okolnostima trebalo pružiti jasne odgovore, nismo dobili nikakav odgovor.
U međuvremenu, iz zdravstvenih ustanova i sindikalnih redova stižu objašnjenja o tome što se, unatoč štrajku, ipak mora raditi. Nezavisni sindikat Sveučilišne kliničke bolnice Mostar tvrdi da je još prije početka štrajka donio odluku o poslovima koji se ne mogu prekidati, kako bi se zaštitili najugroženiji pacijenti i spriječile trajne posljedice po njihovo zdravlje.
„Naš je cilj bio zaštititi živote pacijenata i spriječiti trajne posljedice po njihovo zdravlje“, navode iz Sindikata, dodajući da je popis hitnih stanja i oboljenja jasno definiran i dostupan javnosti.
Što mora raditi i za vrijeme štrajka
Prema Odluci o poslovima koji se ne smiju prekidati, štrajk ne smije ugroziti živote i zdravlje pacijenata. Stoga se sljedeći poslovi moraju obavljati i tijekom štrajka: hitna medicinska pomoć, zbrinjavanje životno ugroženih pacijenata u svim bolničkim jedinicama, onkološka terapija (kemoterapija, zračenje, biološka terapija), liječenje hematoloških i transplantiranih pacijenata, dijalizni tretmani, neodgodivi operacijski zahvati, intenzivna i postoperativna njega, laboratorijska i radiološka dijagnostika za hitne slučajeve, te skrb o hospitaliziranim pacijentima kada bi prekid liječenja ugrozio život ili doveo do trajnih posljedica.
Osim toga, rad se mora nastaviti i u slučajevima epidemija i pandemija te kada bi prekid zdravstvenih aktivnosti izazvao pogoršanje stanja kod djece s teškoćama u razvoju i osoba s posebnim potrebama.
Ova odluka donesena je temeljem članka 5. Zakona o štrajku Federacije BiH, a obvezuje i sindikat i poslodavca da osiguraju minimalni opseg zdravstvenih usluga tijekom štrajka.
Prema riječima Sindikata, sudska zabrana štrajka koju su pokrenuli Vlada HNŽ i ministar dovela je do dodatnih poremećaja, jer su ustanove morale odmah postupiti po odluci suda, što je uzrokovalo odgode u zakazanim pregledima i poteškoće u komunikaciji s pacijentima.
Glasine o odlasku „preko reda”
Istodobno su reagirali na glasine da pojedini pacijenti tijekom štrajka dolaze „preko reda”, ističući da za to nemaju saznanja.
„Do ovog trenutka nemamo saznanja da je bilo nepravilnosti u smislu da su neki pacijenti primljeni, a drugi odbijeni. No, pozivamo sve pacijente koji smatraju da su uskraćeni za uslugu da nam se obrate“, poručuju iz Sindikata SKB Mostar.
Pravo na refundaciju troškova
Pacijenti koji zbog nekih okolnosti nisu mogli ostvariti pregled ili liječenje u javnoj zdravstvenoj ustanovi imaju pravo na povrat troškova samo pod određenim uvjetima.
Iz Zavoda za zdravstveno osiguranje HNŽ za Hercegovina.info pojašnjavaju da, ako pacijent treba određenu uslugu, a zdravstvena ustanova mu je ne može pružiti, dužna je to napisati na uputnici i navesti razlog – primjerice da je zbog štrajka usluga trenutno nedostupna.
Također, ustanova mora pacijenta uputiti u drugu ugovornu zdravstvenu ustanovu na području HNŽ-a ili izvan nje, koja može pružiti tu uslugu.
Prema podacima Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ-a, ugovorne zdravstvene ustanove na području županije obuhvaćaju Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar, Kantonalnu bolnicu „dr. Safet Mujić“, sve domove zdravlja u Mostaru, Stari Grad Mostar, Čapljini, Čitluk, Jablanicu, Konjic, Neum, Ramu, Šćipe, Stolac, Uzinoviće i Ravno te Opću bolnicu Konjic.
Ako je osiguraniku usluga pružena u ustanovi koja nije ugovorna zdravstvena ustanova Zavoda, on ima pravo pokrenuti postupak refundiranja troškova od ugovorne zdravstvene ustanove koja mu nije pružila uslugu.
Uz zahtjev osiguranik treba dostaviti nalaz, uputnicu, fiskalni račun i broj tekućeg računa.
Postupak refundiranja, dakle, ide najprije prema ustanovi koja nije izvršila uslugu. Ako osiguranik nije zadovoljan rješenjem te ustanove, može uložiti prigovor koji zatim razmatra Zavod za zdravstveno osiguranje HNŽ.
„Ako je prigovor opravdan, znači, osiguranik je zaista morao platiti privatno jer mu usluga nije bila dostupna i ako ima svu potrebnu dokumentaciju, Zavod refundira trošak. Taj se iznos odbija od tranše ustanovi koja nije izvršila uslugu. Konačnu odluku o opravdanosti refundacije donosi povjerenstvo Zavoda“, pojašnjavaju iz Zavoda.
U proteklom razdoblju trajanja štrajka Zavod je zaprimio tri zahtjeva za refundiranje troškova i iste je proslijedio nadležnim zdravstvenim ustanovama.
Zavod na raspolaganju svim osiguranicima
Iz Zavoda poručuju da, unatoč otežanim okolnostima izazvanim štrajkom medicinskog osoblja, ostaju na raspolaganju svim osiguranicima koji ih slobodno mogu kontaktirati u vezi svih nejasnoća u vezi njihovih prava te da će učiniti sve kako bi im pravovremeno pružili točne i potpune informacije.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
