Siniša Karan, novi predsjednik entiteta Republika Srpska, pobijedio je na izborima kao kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), čiji je lider Milorad Dodik, osvojivši 50,89 posto glasova na temelju prebrojenih glasova s 92,79 posto biračkih mjesta.
Karan je desetljećima profesionalno povezan s policijskim i obavještajnim strukturama, prenose mediji. U drugoj Vladi Radovana Viškovića, od 2022. do 2025. godine, obnašao je dužnost ministra unutarnjih poslova.
Siniša Karan rođen je 17. svibnja 1962. godine u Grabovcu kod Belog Manastira (Hrvatska). Oženjen je i otac jednog djeteta. Studij politologije završio je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Sarajevu 1985. godine. Magistrirao je na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci 2006., a 2009. godine stekao je doktorat pravnih znanosti na istom fakultetu.
Od 1985. do 2008. godine Karan je radio u tijelima unutarnjih poslova na različitim funkcijama, uključujući dužnost zapovjednika policijske postaje u Kupresu, načelnika Odjela kriminaliteta SJB Centar Sarajevo, načelnika Uprave za suzbijanje kriminaliteta MUP-a RS, kao i načelnika krivičnih istraga i financijsko–obavještajnog odjela Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).
Od 2008. godine bio je savjetnik predsjednika RS za sigurnost, a od 2009. do 2019. godine obnašao je funkciju glavnog tajnika predsjednika RS. Nakon toga, do prosinca 2022., bio je glavni tajnik Vlade RS, kada je imenovan za ministra unutarnjih poslova. U aktualnoj vladi obnaša funkciju ministra za znanstveno–tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informacijsko društvo.
Prema podacima američkog Ministarstva financija, Siniša Karan bio je član radne skupine formirane 2024. godine za izradu plana za izdvajanje RS iz ustavnoga poretka BiH.
Siniša Karan ranije je bio predsjednik komisije za provođenje referenduma o 9. siječnju kao Danu RS 2016. godine. Ustavni sud BiH proglasio je taj datum neustavnim, a Tužiteljstvo BiH podiglo je optužnicu protiv Karana i još nekoliko osoba. Sud BiH u srpnju 2017. godine odbacio je optužnicu.
Na akademskom planu bio je zaposlen na Sveučilištu Sinergija u Bijeljini, Paneuropskom sveučilištu „Apeiron“ i Nezavisnom sveučilištu Banja Luka, gdje je izabran u zvanja docenta, izvanrednog i redovitog profesora iz područja državno–pravnih znanosti, teorije države i prava te ustavnoga prava.
Napisao je nekoliko udžbenika ustavnoga prava te više od 30 znanstvenih i stručnih radova.
