Prema podacima iz Izvještaja o prometu fiskalnih uređaja na području Federacije BiH za ožujak 2025. godine, koji obuhvaća i zbirne rezultate za prvi kvartal (1.1. – 31.3.2025), Porezna uprava FBiH objavila je detaljan pregled fiskaliziranog prometa po općinama. Rezultati pokazuju znatne razlike u gospodarskoj aktivnosti između hercegovačkih općina, ali i vrlo jasne pokazatelje o lokalnim ekonomskim liderima kada se u obzir uzme broj stanovnika.
Hercegovina: Široki Brijeg dominantan, Posušje i Grude odmah iza
U grupi hercegovačkih općina, najviši fiskalni promet u apsolutnom iznosu i dalje ostvaruje Mostar, s ukupno 864.025.821 KM u prvom kvartalu 2025. godine, što predstavlja 5,39% ukupnog prometa Federacije BiH. Međutim, kada se promet usporedi s brojem stanovnika, vodeću poziciju zauzima Široki Brijeg, s impresivnih 16.243 KM po glavi stanovnika.
Evo detaljnog pregleda hercegovačkih općina:
Široki Brijeg – 471.060.189 KM ukupnog prometa, 29.000 stanovnika → 16.243 KM po glavi
Posušje – 298.760.785 KM, 20.000 stanovnika → 14.938 KM po glavi
Grude – 225.132.982 KM, 17.000 stanovnika → 13.243 KM po glavi
Čitluk – 196.129.121 KM, 18.500 stanovnika → 10.602 KM po glavi
Mostar – 864.025.821 KM, 105.000 stanovnika → 8.229 KM po glavi
Ljubuški – 216.535.060 KM, 28.000 stanovnika → 7.733 KM po glavi
Čapljina – 118.029.170 KM, 27.000 stanovnika → 4.372 KM po glavi
Konjic – 113.643.421 KM, 22.000 stanovnika → 5.165 KM po glavi
Neum – 10.963.818 KM, 4.800 stanovnika → 2.284 KM po glavi
Stolac – 22.085.486 KM, 12.000 stanovnika → 1.840 KM po glavi
Jablanica – 22.839.670 KM, 10.500 stanovnika → 2.175 KM po glavi
Prozor-Rama – 19.139.649 KM, 14.000 stanovnika → 1.367 KM po glavi
Promet po glavi stanovnika jasno pokazuje kako male, poduzetnički jake sredine poput Širokog Brijega, Posušja i Gruda ostvaruju daleko veću fiskalnu aktivnost u odnosu na svoj broj stanovnika od većih gradova.
Federacija BiH – urbano, industrijsko i lokalno
Promatrajući širu sliku Federacije BiH, najveći ukupni promet bilježe glavni gradovi i industrijska središta – Sarajevo, Tuzla, Zenica i Mostar. Ipak, kada se u obzir uzme broj stanovnika, prednjače upravo sredine kao što su Široki Brijeg, Tešanj, Goražde i druge općine koje su izgradile lokalnu proizvodnju, izvoz i trgovinu.
Podaci jasno potvrđuju da gospodarski razvoj nije rezerviran isključivo za najveće urbane centre, već da se snažni lokalni ekonomski modeli – osobito u Hercegovini – mogu pokazati jednako, ako ne i više učinkoviti, kad se promatra fiskalni učinak po stanovniku.
U nastavku godine pratit će se i sezonski efekti, osobito u općinama poput Neuma, gdje se glavnina ekonomskih aktivnosti očekuje u ljetnim mjesecima, što bi moglo dodatno promijeniti sliku do kraja 2025.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
