Nedavno uništavanje 80 tona banana i 2.000 kilograma bresaka u Bosni i Hercegovini zbog prekoračenja dopuštenih vrijednosti pesticida ukazalo je na duboke probleme u usklađivanju domaće legislative s europskim standardima sigurnosti hrane. O ovom alarmantnom slučaju, ali i o općem stanju sigurnosti hrane na tržištu BiH, govorili su Sanin Tanković, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH, te profesorica Arnela Okić s Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu u emisiji Novi dan.
Tanković je istaknuo kako je glavni razlog za ovakve mjere nesklad između propisa Bosne i Hercegovine i Europske unije. Dok je EU još 2022. godine podigla dopuštene vrijednosti određenih pesticida zbog pojave nove štetočine, BiH i dalje primjenjuje strože, starije norme. To znači da roba koja je prihvatljiva na europskom tržištu ne može ući u BiH. S druge strane, postoje i primjeri gdje BiH ima opuštenije propise u odnosu na EU, što može izravno ugroziti zdravlje potrošača.
Primjer za to je pesticid klorpirifos u breskvama – roba koja je vraćena iz Hrvatske zbog previsoke razine ostataka pesticida u BiH je bila legalna za prodaju, što jasno pokazuje neujednačenost i zastarjelost propisa.
Profesorica Okić dodatno je pojasnila kako su promjene dopuštenih vrijednosti pesticida posljedica razvoja znanosti i uvođenja nove generacije pesticida koji su ciljano manje štetni za ljude i okoliš. Ipak, priznaje da domaća legislativa često ne prati tempo znanstvenih otkrića i promjena u politici zaštite hrane.
Otvoreno ostaje pitanje budućeg smjera u regulaciji pesticida i aditiva u hrani, s obzirom na različite standarde u svijetu – od stroge europske regulative do liberalnijih američkih pravila. Tanković naglašava kako svaka država mora pronaći vlastiti balans kako bi zaštitila svoje građane.
Sa zdravstvenog aspekta, profesorica Okić podsjeća na dugoročnu štetnost akumulacije pesticida u organizmu, osobito kod djece, zbog čega je ključna stroga kontrola i usklađivanje sa suvremenim europskim standardima.
Ovaj slučaj uništavanja voća nije tek pitanje carinskih procedura, već ozbiljan signal da postoji hitna potreba za reformom i usklađivanjem sigurnosnih standarda hrane u BiH, kako bi se zaštitilo zdravlje građana i omogućila sigurna trgovina na regionalnoj i međunarodnoj razini.
