Plaće i bolji radni uvjeti, ono su čemu teže svi na tržištu rada. Euronews piše da su u 2024. godini, sjeverne i zapadne europske zemlje zabilježile najvišu prosječnu neto zaradu. Razlika se smanjuje kada se prilagodi standardu kupovne moći, ali ostaje značajna. Bruto plaće možda nisu najučinkovitija mjera za usporedbu europskih zemalja jer se porez na dohodak i doprinosi za socijalno osiguranje zaposlenika uvelike razlikuju. Neke zemlje također pružaju izdašniju podršku kućanstvima s djecom. Stoga je neto godišnja zarada korisniji pokazatelj za usporedbu. Naime, prosječna godišnja neto zarada predstavlja prihod koji preostaje nakon odbitka poreza na dohodak i doprinosa za socijalno osiguranje zaposlenika od bruto godišnje zarade, uz dodatak svih primjenjivih obiteljskih dodataka. Ta zarada može varirati ovisno o obiteljskim okolnostima.
Stoga, evo pregleda gdje ljudi u prosjeku najviše zarađuju u Europi. Prema podacima Eurostata, u 2024. godini godišnja neto zarada kretala se od 11.074 eura u Bugarskoj do 50.410 eura u Luksemburgu unutar Europske unije. Prosjek EU bio je 29.573 eura. Ove se brojke odnose na samca bez djece koji zarađuje 100% prosječne zarade. S dostupnim podacima za tri zemlje EFTA-e i zemlju kandidatkinju za EU Tursku, najviša brojka raste na 85.631 eura u Švicarskoj, a slijedi je Island s 57.573 eura. Norveška je peta s 47.232 eura, što ukazuje na dominaciju zemalja izvan EU u neto zaradi. I druge nordijske zemlje postižu dobre rezultate: Danska (43.913 eura), Finska (36.877 eura) i Švedska (36.147 eura) su iznad prosjeka EU. Zemlje zapadne i sjeverne Europe prednjače unutar EU. Nakon Luksemburga, Nizozemska (47.892 eura) i Irska (46.208 eura) prijavljuju najveće neto zarade među državama članicama EU. Zemlje južne Europe poput Italije (24.797 eura), Španjolske (24.571 eura) i Grčke (18.709 eura) znatno su ispod prosjeka EU. Istočne države članice poput Rumunjske (12.655 eura), Bugarske (11.074 eura) i Mađarske (13.883 eura) prijavljuju najniže neto zarade u bloku. Kada je u pitanju neto zarada najvećih gospodarstava EU, Njemačka prednjači s 39.594 eura, a slijedi Francuska s 32.354 eura.
Kada se prilagodi standardu kupovne moći (PPS), neto godišnja zarada kretala se od 16.784 u Slovačkoj do 40.948 u Nizozemskoj, s prosjekom EU od 28.906. Kada se uključe zemlje izvan EU, Švicarska značajno prednjači s 48.331 PPS, a slijedi Norveška s 38.712 PPS. Podaci ukazuju na podjelu kupovne moći između istoka i zapada, pri čemu većina istočnih, baltičkih i balkanskih zemalja postiže loše rezultate.
Nominalno, postoji značajna razlika u neto godišnjoj zaradi među zemljama EU. Razlika između najviše i najniže – Luksemburga i Bugarske – veća je od 4,5 puta. Međutim, kada se prilagodi standardu kupovne moći (PPS), ta se razlika smanjuje na 2,4 puta između Slovačke i Nizozemske. Među “velikom četvorkom” gospodarstava EU, Njemačka je jedina s razinom PPS iznad prosjeka EU.
No, neto zarada raste za kućanstva s djecom. Na primjer, dok samac bez djece ima neto zaradu od 29.573 eura, par s jednim hraniteljem i dvoje djece zarađuje 35.656 eura. Ova razlika proizlazi iz poreznih olakšica i obiteljskih dodataka. Jedina iznimka je Turska, gdje je neto zarada ista za obje vrste kućanstava. Na Cipru, u Finskoj, Norveškoj, Španjolskoj i Švedskoj obitelji s djecom i dalje zarađuju više, ali razlika je relativno mala – manja od 10%. Kućanstva s djecom vide najveću prednost u Slovačkoj, Poljskoj, Luksemburgu i Belgiji, gdje je neto zarada preko 40% veća od one kućanstava bez djece.
