Građani širom BiH danas bojkotiraju trgovine i supermarkete zbog visokih cijena. Konačni rezultat bojkota, odnosno koliko će promet trgovačkih lanaca pasti, bit će poznat tek sutra.
Građani bojkotom žele poslati poruku da je enorman rast cijena neodrživ, a za visoke cijene krive trgovačke lance, smatrajući da iskorištavaju situaciju i neopravdano povećavaju cijene radi ostvarivanja ekstraprofita. Istovremeno, očekuju konkretne reakcije od vlasti.
Nagli porast cijena bez jasnog opravdanja
Prema informacijama Raporta, ministar trgovine Federacije BiH, Amir Hasičević, uputio je zahtjev Konkurencijskom vijeću BiH da pokrene službenu istragu.
U dopisu, u koji je Raport imao uvid, Hasičević ističe kako je primijećen nagli rast cijena prehrambenih i drugih proizvoda, ali bez jasnog ekonomskog opravdanja.
“Posljednjih godina svjedoci smo kontinuiranog rasta cijena prehrambenih i higijenskih proizvoda, što ima široke ekonomske posljedice, uključujući povećanje općeg nivoa cijena i stalne inflacijske pritiske. Tijekom pandemije koronavirusa, povećanje cijena u BiH uglavnom je bilo uzrokovano uvoznom inflacijom, poremećenim lancima opskrbe i monetarnom ekspanzijom u zemljama EU iz kojih se uglavnom uvoze sirovine i gotovi proizvodi. Međutim, krajem 2024. i tijekom siječnja 2025. u Federaciji BiH primijećeno je iznenadno povećanje cijena prehrambenih i higijenskih proizvoda, istovremeno kod većih trgovačkih lanaca, što ukazuje na koordinirano podizanje cijena bez jasnih ekonomskih razloga, s obzirom na nepromijenjene tržišne uvjete.”
Naime, trgovački lanci podižu cijene istovremeno i u sličnim iznosima, bez očitog ekonomskog razloga, u rasponu od 15 do 23%. To upućuje na moguću koordinaciju i dogovor o zajedničkom povećanju cijena kako bi se izbjegla međusobna konkurencija i maksimizirali profiti, navodi se u podacima Financijsko-informatičke agencije Federacije BiH.
Zabranjeni dogovori i ograničavanje tržišne konkurencije
Hasičević nadalje citira Zakon o konkurenciji, prema kojem su zabranjeni dogovori i sporazumi koji imaju za cilj ili posljedicu sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišne konkurencije. Konkretno, zabranjeni su ugovori, odredbe sporazuma, zajedničke aktivnosti te izričiti i prešutni dogovori između gospodarskih subjekata koji utječu na određivanje cijena ili drugih trgovinskih uvjeta.
“S obzirom na to da članak 27. Zakona o konkurenciji propisuje da Konkurencijsko vijeće može pokrenuti postupak po službenoj dužnosti ako postoji osnovana sumnja da se značajno ograničava i narušava tržišna konkurencija, predlažemo da razmotrite pokretanje postupka u skladu s navedenim”, zaključuje Hasičević.