Cipar predsjeda Vijećem EU-a.
Naseljen još od brončanog doba, ovaj mediteranski otok ima dugu i burnu povijest. Na raskrižju kultura, nekoć pod snažnim utjecajem stare Grčke, Rima i Osmanskog Carstva, Cipar je proglasio svoju neovisnost od Velike Britanije 1960., a 44 godine poslije, točnije 1. svibnja 2004., postaje članica Europske unije. Prvog dana 2026. preuzima predsjedanje Vijećem EU-a, a tu će dužnost obavljati do kraja lipnja 2026.
Starijim će generacijama prva asocijacija na Cipar vrlo vjerojatno biti podijeljenost na grčki i turski dio, te posljedično, postojanje dvaju službenih jezika. No, kako navode službene stranice EU-a, cijeli je Cipar zapravo teritorij Europske unije[1].
Turisti ga prepoznaju kao destinaciju za odmor što ne čudi budući da ga karakterizira iznimno blaga klima u prosjeku sa samo 40 kišnih dana u godini. Osim što ima odlične vremenske uvjete, zanimljivu gastronomiju te bogatu povijesnu i arhitektonsku baštinu, za Cipar se još voli naglasiti da je i otok mačaka. Naime, pretpostavlja se da ih ima više nego stanovnika. Prema procjeni Eurostata, prvog dana 2025. na Cipru je živjelo nešto manje od milijun ljudi, točnije imao je 982 966 stanovnika.
Bore li se i Ciprani s inflacijom, kolika im je stopa zaposlenosti i BDP po stanovniku saznajte u nastavku.
Nije novost da je Cipar zanimljiv za putovanja, no zanima nas posjećuju li Ciprani Hrvatsku, pa smo zavirili u statistiku turizma. U samo deset godina broj noćenja turista sa Cipra u Hrvatskoj porastao je gotovo četiri puta – s 5 268 u 2015. na 19 166 u 2024.!
Na kraju ovoga statističkog pregleda spomenimo i to da je ukupna vrijednost izvoza u Cipar u 2024. iznosila 26,8 milijuna eura, dok je vrijednost uvoza iznosila 18,2 milijuna eura.
Pod različitim utjecajima, koji su trajali nekoliko tisuća godina, Cipar je danas pravi miks kultura, tradicije i jezika. Stoga im uz moto Europske unije ”Ujedinjeni u raznolikosti” želimo puno sreće i uspjeha u šestomjesečnom predsjedanju Vijećem EU-a!
Državni zavod za statistiku
