Prema novim podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja, Kanton Sarajevo i dalje je uvjerljivo najrazvijenija županija u Federaciji Bosne i Hercegovine, s ukupnim indeksom razvijenosti od 2,02. Slijede ga Zapadnohercegovačka i Hercegovačko-neretvanska županija, dok su na dnu ljestvice HBŽ, Posavska i Unsko-sanska županija.
Kanton Sarajevo – lider po svim pokazateljima
S indeksnom vrijednošću od 2,02, Kanton Sarajevo predvodi prema gotovo svim razvojnim kriterijima:
Prihod od poreza na dohodak: 2,93
Stupanj zaposlenosti: 2,33
Obrazovanje radne snage: 1,56
Najviša prosječna neto plaća: općina Centar Sarajevo s 1.986 KM
Najviši prihodi po stanovniku: također Centar Sarajevo s 1.360 KM
Ovakvi rezultati potvrđuju ekonomsku snagu glavnog grada, ali i prednosti urbanizacije, koncentracije institucija i ulaganja u obrazovanje.
Zapadnohercegovačka županija – snažna lokalna ekonomija i visoka obrazovanost
Na drugom mjestu nalazi se Zapadnohercegovačka županija s indeksom 1,09. Iako ima relativno niske porezne prihode po stanovniku (0,73), kompenzira to visokim pokazateljima:
Obrazovanje radne snage: 1,83 (najviši u FBiH)
Nizak udio starog stanovništva i pozitivan demografski trend
Općine poput Širokog Brijega i Gruda svrstane u visoko ili srednje razvijene
Hercegovačko-neretvanska županija – stabilan rast i snažan turistički centar
HNŽ se nalazi na trećem mjestu s indeksom 1,02. Ovaa županija, u kojem se nalazi i Grad Mostar, ima:
Prihod od poreza na dohodak: 1,10
Zaposlenost: 1,21
Obrazovna struktura: 1,30
Mostar, Čitluk, Konjic, Čapljina i Jablanica svrstani su u II. i III. grupu razvijenosti, a županija se bilježi kao stabilno rastuća, uz pozitivne turističke i ekonomske trendove.
Dok neke županije i općine bilježe stabilan rast i poboljšanje ključnih razvojnih pokazatelja, dio lokalnih zajednica zabilježio je značajan pad u rangiranju za 2024. godinu. Među njima se posebno izdvajaju HBŽ i općina Kupres, ali i Jajce, Banovići i Travnik, koji su pali na ljestvici zbog realnog pogoršanja ekonomskih pokazatelja.
HBŽ i dalje najnerazvijenija u Federaciji
HBŽ zadržala je posljednje mjesto na ljestvici razvijenosti kantona, s indeksom 0,28, i nije zabilježila nikakav napredak u odnosu na 2023. godinu.
Izdvojeni problemi:
Najniži prihod od poreza na dohodak
Najniža zaposlenost (0,29)
Najniži stupanj obrazovanja radne snage (1,20 kao relativna vrijednost, ali uz vrlo nisku osnovu)
Značajan udio starijeg stanovništva i negativan demografski trend
Iako je zabilježen rast ranga kod pojedinih općina (npr. Glamoč), to nije rezultat stvarnog napretka, već ispravke prethodnih metodoloških pogrešaka.
Kupres – pad za čak 13 mjesta
Općina Kupres bilježi najveći pojedinačni pad u Federaciji – s 41. na 54. mjesto, što je pad od 13 pozicija. Glavni razlog nije bilo pogoršanje u stvarnim ekonomskim parametrima, već ispravka netočnih podataka o zaposlenosti iz prethodnog razdoblja. Naime, indikator zaposlenosti je korigiran s 1,2 na 0,8, što je rezultiralo padom u ukupnom indeksu.
Za razliku od Kupresa, gdje je pad posljedica tehničke greške, općine Banovići, Jajce i Travnik zabilježile su pad od tri mjesta zbog:
Smanjenja zaposlenosti
Stagnacije prihoda od poreza na dohodak
Riječ je o realnim ekonomskim signalima koji zahtijevaju pažnju lokalnih vlasti kako bi se zaustavio negativan trend.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
