Ako neće Donald Trump u Peking kod Xi Jinpinga u goste i na sastanak s njim i ruskim vođom Vladimirom Putinom povodom obilježavanja 80. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata, onda hoće indijski premijer Narendra Modi! Onaj isti, koji je još uvijek jako uvrijeđen nedavnim Trumpovim ponižavajućim riječima o indijskoj „mrtvoj ekonomiji“.
Preciznije, Modi je najavio svoj dolazak u Peking povodom summita Šangajske organizacije za suradnju (SCO) na kraju kolovoza, na marginama kojeg će se susresti s kineskim i ruskim čelnicima, dok se o njegovoj nazočnosti na spomenutoj svečanosti službeno još ne govori.
Indija, naime, nije bila samostalna država u vrijeme na koje se navedena svečanost odnosi (čime i formalno nije država-pobjednica), već britanska kolonija. Međutim, i kao takva dala je veliki doprinos svojim vojnicima u sastavu britanskih snaga u borbi protiv njemačkog Wermachta u Europi i ne samo tamo.
Dakle, kako u srijedu, 6. kolovoza, javlja indijski medij NDTV, premijer Narendra Modi posjetit će Kinu kako bi sudjelovao na summitu SCO-a (Šangajske organizacije za suradnju) u gradu Tianjinu od 31. kolovoza do 1. rujna – što označava još jedan korak prema normalizaciji odnosa između dviju zemalja koji su bili narušeni nakon sukoba u Galwanu 2020. godine (zona graničnog spora u široj himalajskoj regiji, op.GN.). O tome u srijedu izvješćuje indijski medij NDTV.
Premijer Modi posljednji je put posjetio Kinu 2019. godine. No, s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom se sastao na marginama summita BRICS-a u ruskom Kazanju u listopadu 2024.
Posjet dolazi usred nametanja strogih tarifa od strane američkog predsjednika Donalda Trumpa i sve većeg pritiska na Indiju u vezi s kupnjom nafte od Rusije. Očekuje se da će u tim okolnostima indijsko ponovno kalibriranje veza s Kinom djelovati kao faktor uravnoteženja za SAD.
Indijska delegacija stiže u Moskvu: Jačanje vojnih i energetskih veza; moguća kupnja S-400 i Su-57
Indija je bila ljuta na Kinu jer nije osudila Pakistan
Indijsko sudjelovanje bi također bilo u kontekstu kineske podrške Pakistanu i napada u Pahalgamu nakon kojeg je Indija pokrenula vojnu operaciju udara na pakistanske pogranične vojne ciljeve odnosno kampove za obuku terorističkih organizacija. Naime, u lipnju je indijski ministar obrane Rajnath Singh odbio potpisati zajedničku izjavu na sastanku ministara obrane u okviru SCO-a jer se u njoj nije spomenuo teroristički napad u Pahalgamu 22. travnja u kojem je poginulo 26 ljudi, već se umjesto toga spomenuo Baludžistan, prešutno optužujući Indiju za izazivanje nemira tamo. Čini se da je Pahalgamovo isključenje iz dokumenta učinjeno na zahtjev Pakistana.
Ali slijedećeg mjeseca Kina je izdala snažnu izjavu protiv terorizma, nakon što su SAD označile Front otpora, posrednika pakistanske Lashkar-e-Taibe, kao stranu terorističku organizaciju zbog njezine umiješanosti u napad u Pahalgamu.
„Kina se čvrsto protivi svim oblicima terorizma i oštro osuđuje teroristički napad koji se dogodio 22. travnja… Kina poziva zemlje regije da poboljšaju suradnju u borbi protiv terorizma i zajednički održe regionalnu sigurnost i stabilnost“, rekao je glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Lin Jian.
Zoran Meter: Zašto Indija prkosi Trumpu i nastavlja kupovati rusku naftu?
Obnova stabilnosti i suradnje
Očekuje se da će ovaj put u SCO-u rasprave s 10 zemalja članica obuhvatiti terorizam i regionalnu sigurnost, uz trgovinu. Uložit će se napori za obnovu stabilnosti i dijaloga u odnosima Indije i Kine.
Postoji mogućnost da će premijer Modi imati bilateralne sastanke s ruskim predsjednikom Putinom i kineskim predsjednikom Xi Jinpingom na marginama summita – navodi dalje indijski medij.
U listopadu 2024. premijer Modi i Xi Jinping sastali su se na summitu BRICS-a u Kazanju. Nakon toga, napori za smanjenje graničnih napetosti između dviju zemalja dobili su zamah, a nastavak Kailash-Mansarovar jatre uvelike je pomogao u normalizaciji odnosa.
Osnovana 2001. godine, SCO ima za cilj promicanje azijske stabilnosti kroz suradnju. Blok trenutno ima 10 država članica – Bjelorusiju, Kinu, Indiju, Iran, Kazahstan, Kirgistan, Pakistan, Rusiju, Tadžikistan i Uzbekistan.
Zoran Meter: Hoće li danas biti razoreni američko-ruski odnosi?
