Političke stranke u Bosni i Hercegovini u prošloj godini prihodovale su 29,1 milijun KM, a kao i prethodnih godina, najviše novca dobile su iz proračuna s raznih razina vlasti, i to 20,6 milijun KM.
Ovo se navodi u Informaciji o podnesenim godišnjim financijskim izvještajima političkih stranaka za 2024. godinu, koju je na posljednjoj sjednici usvojilo Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH, pišu Nezavisne novine.
Ono što zabrinjava jest činjenica da od ukupno 207 političkih stranaka, izvještaj o financiranju, čije je podnošenje zakonska obveza, dostavilo je 137 političkih stranaka, dok čak njih 70, ili 33 posto, to nije uradilo.
Zbog toga na sjednici SIP-a bilo je govora i o tome da je neophodno izmijeniti Zakon o financiranju političkih stranaka, između ostalog, i u smjeru povećanja kazni.
“Kazne nisu usklađene sa sadašnjim stanjem, a pogotovo s visinama kazni koje su propisane Izbornim zakonom. Kazna se kreće od 500 do 10.000 KM, a izmjenama Izbornog zakona minimalna kazna je od 3.000 do 30.000 KM. Visina kazne nije demotivirajuća za prekršitelje zakona i zrelo je vrijeme da prodiskutiramo i mijenjamo Zakon o financiranju političkih stranaka”, rekao je Suad Arnautović, član Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.
Kada je riječ o prihodima političkih stranaka, kao što smo već naveli, od 29,1 milijun KM, iz proračuna su dobili 20,6 milijuna KM. Poslije toga, najviše novca dobili su od fizičkih osoba, i to 3,5 milijuna KM, dok su po osnovu članarina dobili 2,5 milijuna KM. Prilozi pravnih osoba iznosili su 433.000 KM, dok su prihodi od imovine bili 670.000 KM, a po osnovu nenovčanih donacija, odnosno usluga i poklona koje nisu dužne platiti stranke su prihodovale 370.000 KM.
Zaključno s prošlom godinom, političke stranke imale su obveze u iznosu od 6,9 milijuna KM.
Srđan Traljić iz “Transparency Internationala BiH” kaže kako financijski izvještaji političkih stranaka ne odražavaju stvarno stanje na terenu te da stranke obično prijavljuju samo ono što mogu opravdati.
“Ogromna je razlika između onoga što stranke prijave i onoga što mi utvrdimo. Na samo četiri stavke, kao što su oglašavanje preko bilborda, kroz medija monitoring, meta oglase i procjene najvećih predizbornih skupova, utvrdili smo da je razlika 2,6 milijuna KM u odnosu na ono što su stranke prijavile”, rekao je Traljić.
On ističe kako se radi o ozbiljnom problemu te da stranke izvlače novac iz javnog sektora, a što su pokazali i pojedini brojni sporovi kao što je slučaj s korona ugovorima gdje je jedan od optuženih, priznajući krivnju, rekao da je novac nosio u stranku.
“U izvještajima stranke prikažu malo proračun, malo članarine i ne prikazuju stvarno stanje. Pravne osobe, recimo, doniraju samo oko pola milijuna KM, što je jako mali iznos jer onaj tko posluje s državom ne smije financirati političku stranku i očigledno u svojim izvještajima stranke taj novac koji prime od pravnih osoba ne prijavljuju”, rekao je Traljić.
Na pitanje bi li povećanje kazni kroz Zakon o financiranju političkih stranka odvratilo stranke da krše zakon, Traljić kaže kako je neophodno pooštriti te kazne, ali da to neće dati rezultate. Podsjeća kako su znatno povećane kazne za preuranjenu kampanju i da je očigledno da to nije utjecalo na stranke da opet krše zakon, posebno one velike.
“Sve te kazne na kraju će platiti građani”, zaključio je Traljić.
