NOVISada možete slušati članke Fox Newsa!
Kada se predsjednik Donald Trump sastao s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u četvrtak, dvojica su čelnika razgovarala o trgovini i trgovini drogom – ali su izbjegli jedino pitanje koje bi najvjerojatnije moglo uvući njihove nacije u rat: Tajvan.
Obje strane imaju razloga za snižavanje napetosti. Trumpova administracija traži kinesku suradnju u provođenju granica i trgovini drogom, dok se Xi suočava s rastućim gospodarskim pritiscima kod kuće. Ipak, iako diplomacija teži smirivanju situacije, američki obrambeni planeri dugo su se pripremali za potencijalni sukob u Indo-Pacifiku.
Napetosti su se samo produbile posljednjih godina. Washington je odobrio prodaju oružja visokog profila Tajvanu, američki zakonodavci, poput tadašnje predsjednice Zastupničkog doma Nancy Pelosi, bili su u posjetima visokog profila, a bivši predsjednik Joe Biden opetovano je obećao da će braniti otok – samo da bi suradnici kasnije pojasnili da se Sjedinjene Države još uvijek pridržavaju svoje dugogodišnje politike “Jedne Kine”.
U međuvremenu, Kina je dramatično povećala vojni pritisak na Tajvan kroz velike vježbe koje simuliraju blokadu i invaziju. Narodna oslobodilačka vojska sada provodi gotovo stalne zračne i pomorske operacije okružujući otok — vježbe koje su postale veće, složenije i češće. Ono što je nekoć služilo kao simbolična demonstracija sile sada nalikuje probama za prekid pristupa Tajvanu vanjskom svijetu.
TRUMP I XI SASTALI SE U NASTOJU DA RIJEŠE TRGOVINSKE TENZIJE IZAZVANE AMERIČKIM CARINAMA
Predsjednik Donald Trump, lijevo, i kineski predsjednik Xi Jinping, desno, rukuju se prije sastanka u Južnoj Koreji u četvrtak. (AP Photo/Mark Schiefelbein)
Tišina Trumpa i Xija bila je u oštrom kontrastu s bukom tih vojnih priprema s obje strane Pacifika.
Tajvanski promatrači ostali su nagađati koliko bi Sjedinjene Države stale u obranu otoka ako Kina izvrši invaziju – namjerna politika poznata kao strateška dvosmislenost koju je Trump podigao na novu razinu.
Predsjednik je ranije ovog mjeseca optimistično predvidio da Kina neće napasti Tajvan.
“Mislim da ćemo biti sasvim u redu s Kinom. Kina to ne želi učiniti”, rekao je. “Što se tiče Tajvana – a to ne znači da nije zjenica njegova oka, jer vjerojatno jest – ali ne vidim da se išta događa.”
U usporedbi s drugim zonama sukoba, Trump je rekao malo o izgledima za rat u Indo-Pacifiku, ostavljajući saveznike i protivnike podjednako nesigurnima oko toga koliko će daleko ići u obrani Tajvana.
Neki analitičari koji podržavaju snažnu potporu SAD-a Tajvanu osjetili su olakšanje što problem nije izbio na površinu, s obzirom na zabrinutost da bi Trump mogao zamijeniti interese otoka za gospodarske ustupke — kao što su labavija kineska ograničenja izvoza minerala, veća poljoprivredna kupnja ili suradnja u obuzdavanju prekursora kemikalija koje potiču američku krizu fentanila.
RUBIO KAŽE DA SE OBVEZA PREMA TAJVANU NEĆE PROMIJENITI U SLUČAJU TRGOVINSKIH PREGOVORA S KINOM
“Mislim da je dobro što se Tajvan nije pojavio”, rekao je Raymond Kuo, viši politolog u RAND Corporation. “Postojala je velika zabrinutost u Tajvanu, posebno nedavno, da će biti rasprodan za neku vrstu američko-kineske velike pogodbe.”
Matthew Kroenig, potpredsjednik Scowcroft centra za strategiju i sigurnost Atlantskog vijeća, rekao je da smatra da je propust “neutralan”, iako bi više volio da predsjednik ponovno izrazi politiku jedne Kine, upozoravajući Peking da “prestane sa svojom gotovo svakodnevnom vojnom prisilom i aktivnostima sive zone protiv Tajvana”.
Kuo je primijetio da je Tajvan oštro povećao svoju potrošnju za obranu kako napetosti rastu, povećavši svoj proračun za otprilike 75 posto u posljednje dvije godine i sada izdvajajući veći udio državnih sredstava za obranu nego što to čini SAD proporcionalno. Ipak, upozorio je da bi proizvodna kašnjenja u isporukama američkog oružja – uključujući zaostatak koji je početkom ove godine premašio 20 milijardi dolara – mogla oslabiti sposobnost Tajvana da drži korak s kineskom vojnom modernizacijom.
Tajvan je naglo povećao svoju potrošnju za obranu kako napetosti rastu, povećavši svoj proračun za otprilike 75 posto u posljednje dvije godine i sada izdvajajući veći udio državnih sredstava za obranu nego što to proporcionalno čini SAD. (Fotografija I-HWA CHENG/AFP putem Getty Images)
Jennifer Kavanagh, direktorica vojne analize pri Defense Priorities, rekla je da nije iznenađena što je Tajvan ostao izvan službenog dnevnog reda. “Bilo je toliko mnogo trgovinskih pitanja koja su bila na prvom mjestu za obje strane”, rekla je. “Zabrinutost oko ‘velike pogodbe’ oko Tajvana uvijek se činila nategnutom.”
Ali Kavanagh je upozorio da Sjedinjene Države i Kina ne mogu beskrajno izbjegavati tu temu. “Stvari su značajno eskalirale posljednjih godina, a dugogodišnja razumijevanja oko politike jedne Kine i strateške dvosmislenosti su počela erodirati”, rekla je. “Važno je da obje strane ponovno potvrde svoju predanost mirnim načinima rješavanja svojih razlika.”
Dodala je da se vojna ravnoteža u regiji “prilično brzo promijenila u korist Kine”, čineći američko odvraćanje manje vjerodostojnim ako napetosti nastave rasti. “Vrijeme za okretanje prema Aziji vjerojatno je prošlo”, rekao je Kavanagh, sugerirajući da se Washington sada mora usredotočiti na upravljanje konkurencijom, a ne na njezino preokretanje.
Unutar Trumpove administracije, analitičari kažu da su ti natjecateljski instinkti vidljivi. “Postoje zapravo dvije kineske politike”, rekao je Kroenig. “Ljudi iz trgovine traže dogovore, dok su stručnjaci za obranu i nacionalnu sigurnost usredotočeni na prijetnju iz Kine – posebno na prijetnju Tajvanu.” Ta podjela odražava širu borbu Washingtona da pomiri gospodarski angažman s vojnim odvraćanjem.
Tajvanski stručnjak Raymond Kuo upozorio je da bi proizvodna kašnjenja u američkim isporukama oružja – uključujući zaostatak koji je početkom ove godine premašio 20 milijardi dolara – mogla oslabiti sposobnost Tajvana da drži korak s kineskom vojnom modernizacijom. (Daniel Ceng/AP fotografija)
KLIKNITE OVDJE ZA PREUZIMANJE APLIKACIJE FOX NEWS
Kroenig je dodao da bi Trumpova nepredvidivost sama po sebi mogla biti dio njegove strategije odvraćanja. “To drži naše protivnike u nagađanju i zabrinutosti”, rekao je. “Možda je malo vjerojatno da bi Kina napala Tajvan pod njegovim nadzorom.”
Ipak, Trumpov sastanak sa Xijem ponudio je malo jasnoće o tome kakav je predsjednikov konačni stav o Tajvanu – ili kako bi on odgovorio da Peking testira granice američke predanosti sigurnosti otoka. Za sada se čini da su oba lidera zadovoljna time što najnemirljivije pitanje u njihovom odnosu ostaju prešućenim. Tišina bi mogla pomoći u izbjegavanju sukoba u kratkom roku – ali ostavlja jedno od najopasnijih žarišta na svijetu koje ostaje ispod površine.
