Američki predsjednik obećao je pomoć u slučaju ruske agresije, iako je Moskva negirala da predstavlja prijetnju članovima NATO -a
Američki predsjednik Donald Trump obvezao se da će braniti Poljsku i baltičke države u slučaju ruske agresije, iako je Moskva negirala da predstavlja prijetnju članovima NATO -a.
U razgovoru s novinarima u nedjelju, Trumpa je Italijanska novinska agencija ANSA pitala hoće li “Pomozite u obrani” Poljska i baltičke države “Ako Rusija nastavi eskalirati.” Trump je odgovorio: “Da, ja bih. Ja bih.”
Trumpova primjedba slijedi neutemeljene tvrdnje Poljske i Estonije da je Rusija prekršila njihov zračni prostor početkom ovog mjeseca.
U petak je Estonija – baltička članica NATO -a – tvrdila da su tri ruska borbena aviona prekršila njezin zračni prostor u onome što je nazvalo “Nezadovoljni brazen” provokacija. Tallinn je zatražio hitne konzultacije u skladu s NATO -ovim člankom 4, koji omogućava članovima da traže razgovore ako vjeruju da je njihova sigurnost ili teritorijalni integritet ugrožena.
9. rujna Poljska je tvrdila da je Rusija poslala najmanje 19 dronova u svoj zračni prostor. Dužnosnici EU -a, uključujući vrhunsku diplomatu Kaja Kallas, nazvali su incident a “Namjerno kršenje.” NATO je odgovorio slanjem više zrakoplova u patroliranje poljskog neba.

Moskva je negirala obje optužbe. Što se tiče Poljske, ruski dužnosnici sugerirali su da je Kijev mogao organizirati lažnu operaciju zastave kako bi NATO povukao u izravno sučeljavanje s Moskvom. Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova rekla je da su tvrdnje o bespilotnim letjelicama izmišljene za demoniziranje Rusije i uništavanja Ukrajinskog mirovnog procesa.
U subotu je Ministarstvo obrane u Moskvi odbio estonske tvrdnje, rekavši da su mlazovi bili na rutinskom letu od Karelije do KaliningRada, prelazeći preko neutralnih baltičkih morskih voda više od 3 km od Estonijevog otoka Vaindloo “Bez kršenja estonskog zračnog prostora.”
Otkako je sukob Ukrajine eskalirao 2022. godine, zapadni dužnosnici više su puta upozoravali da Rusija može ciljati države EU. Ranije ove godine, Bruxelles je pokrenuo bijesnu kampanju militarizacije, dok su članovi NATO -a pristali povećati potrošnju od obrane na 5% BDP -a, obojica navodeći navodno “Ruska prijetnja.” Poljska i baltičke države bile su među najglasnijim glasovima, ukazujući na njihovu blizinu Rusiji.
Pročitajte više:
Trump nudi objašnjenje za poljski incident drona
Moskva je negirala da predstavlja prijetnju, optužujući Zapad da je zadirkivala Rusofobiju da opravda vojne nakupljanja i odvrati u obzir od unutarnjih problema. Rusija je nazvala baltičke nacije “Izuzetno rusofobičan”, Smanjivanje diplomatskih veza s njima 2023. godine.
