Kina je u samo 11 mjeseci ove godine premašila povijesni rekord trgovinskog viška od gotovo bilijun dolara, što je učinilo njezino gospodarstvo dominantnim na globalnom tržištu. Od automobila do elektronike, kineski izvoz preplavljuje svijet, dok jačanje renminbija i promjene u domaćoj potrošnji otvaraju nova pitanja za ekonomiste i vlade.
Kineska carinska agencija objavila je da je akumulirani trgovinski višak zemlje do studenog dosegao 1,08 bilijuna dolara, što je značajno povećanje u odnosu na prošlogodišnji rekord. Podsjetimo, prošlog siječnja Kina je privukla pažnju svijeta kada je zabilježila trgovinski višak od gotovo jedan bilijun dolara, što je bio povijesni maksimum.
Unatoč carinama koje je američki predsjednik Donald Trump nametnuo Kini, kineski izvoz u SAD smanjen je za gotovo 20 posto, dok je istovremeno smanjen uvoz američke soje i drugih proizvoda gotovo istom brzinom. Ipak, Kina i dalje prodaje SAD-u tri puta više nego što kupuje, održavajući snažan trgovinski balans.
Tsunami kineskog izvoza preplavljuje svijet
U studenom je kineski trgovinski višak dosegao 111,68 milijardi dolara, treći najveći ikad zabilježen u jednom mjesecu, dok je ukupni višak u prvih 11 mjeseci godine porastao za 21,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, piše New York Times.
Kina je značajno povećala prodaju drugim zemljama. Od automobila do solarnih panela i potrošačke elektronike, kineski izvoz preplavljuje jugoistočnu Aziju, Afriku, Europu i Latinsku Ameriku. Tradicionalne proizvodne sile poput Njemačke, Japana i Južne Koreje gube kupce, dok tvornice u zemljama u razvoju, poput Indonezije i Južne Afrike, smanjuju proizvodnju ili se zatvaraju zbog konkurencije niskih cijena iz Kine.
Kineske tvrtke premjestile su završnu montažu svojih proizvoda u jugoistočnu Aziju, Meksiko i Afriku, odakle se gotovi proizvodi šalju u SAD, djelomično zaobilazeći Trumpove tarife. Kina sada prodaje više od dvostruko više robe Europskoj uniji nego što kupuje, što je dodatno povećalo njen trgovinski višak s regijom.
Slaba valuta i niže cijene pojačavaju konkurentnost
Jedan od glavnih razloga snažnog izvoza jest slabost kineske valute, renminbija, koja je posljednjih godina podcijenjena u odnosu na mnoge druge valute, posebno euro. Paralelno, cijene u Kini padaju dok u SAD-u i Europi rastu, čime kineski proizvodi postaju još konkurentniji.
“S renminbijem podcijenjenim za 30 posto u odnosu na euro, možda i više, bit će izuzetno teško, ako ne i nemoguće, konkurirati kineskim proizvođačima čak i ako Europa učini sve ispravne stvari”, rekao je Jens Eskelund, predsjednik Trgovinske komore EU-a u Kini.
Kineski trgovinski suficit u tvorničkoj robi sada je veći kao udio u gospodarstvu nego što su SAD imali neposredno nakon Drugog svjetskog rata ili tijekom ranih godina Prvog svjetskog rata.

Dilema Pekinga
Vrhunski čelnici Međunarodnog monetarnog fonda posjećuju Kinu kako bi pregledali valutnu i financijsku politiku, a preliminarni sažetak svojih nalaza očekuje se uskoro. Sve veći broj ekonomista, uključujući bivše visoke dužnosnike kineske središnje banke, poziva Peking da dopusti jačanje renminbija u odnosu na dolar i druge valute. Jači renminbi učinio bi uvoz proizvoda poput benzina, francuskih vina i japanske kozmetike jeftinijim za kineske potrošače, povećavajući kupovnu moć kućanstava za domaće proizvode i usluge.
No, jači renminbi imao bi i troškove za Kinu: kineski izvoznici dobivali bi manje renminbija za dolare zarađene na stranim tržištima, što bi moglo usporiti privlačenje proizvodnje u Kinu i smanjiti broj radnih mjesta u tvornicama.
Kineski izvoz također financira procvat tehnoloških inovacija i daje Pekingu resurse za pomoć drugim autoritarnim državama u poteškoćama, uključujući Rusiju, Sjevernu Koreju i Iran. Predsjednik Xi Jinping izjavio je da “protekcionizam ne može riješiti probleme uzrokovane globalnim industrijskim restrukturiranjem, već će samo pogoršati međunarodno okruženje”, naglasivši važnost očuvanja trgovinskog viška za Kinu i globalnu stabilnost.
Ipak, neki kineski ekonomisti tvrde da će Peking jednog dana morati smanjiti trgovinski suficit kako bi podržao domaću potrošnju. “Da bi Kina proširila domaću potražnju, potrebno je smanjiti trgovinski suficit, a u budućnosti će možda čak morati razmotriti održavanje deficita”, rekao je Zhang Jun, dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta Fudan u Šangaju.

