Sjedinjene Američke Države u srijedu, 22. listopada 2025., uvele su nove sankcije protiv dviju najvećih ruskih naftnih kompanija Rosnefta i Lukoila. Ove mjere označavaju najdrastičniji američki udar na rusku energetsku industriju od početka rata u Ukrajini i imaju za cilj ozbiljno narušiti financijske tokove Kremlja.
Američko ministarstvo financija, koje je izdalo sankcije, reklo je da je spremno poduzeti daljnje korake te je pozvalo Moskvu da odmah pristane na primirje u ruskom ratu u Ukrajini.
Sankcije uključuju zamrzavanje imovine obje kompanije na američkom teritoriju, zabranu poslovanja američkih subjekata s njima te uvođenje restrikcija za njihove ključne podružnice u Aziji i Europi. Rosneft i Lukoil zajedno čine oko 70 posto ruskog izvoza nafte, što je približno 3,1 milijun barela dnevno. Rosneft samostalno proizvodi oko 40 posto ruske nafte i oko šest posto globalne proizvodnje, dok Lukoil, kao najveća privatna ruska energetska tvrtka, odgovara za približno 15 posto nacionalne proizvodnje.
Odgovor iz Rusije
Reakcije iz Moskve bile su brze. Predsjednik Vladimir Putin sankcije je označio ozbiljnima, ali je naglasio da neće utjecati na nastavak rata u Ukrajini. Ipak, pad dionica Rosnefta i Lukoila odmah nakon objave sankcija jasno je pokazao financijski udarac na rusku ekonomiju.
Izrazio je uvjerenje da sankcije neće ozbiljnije utjecati na rusku ekonomiju. Priznao je da će gubitaka biti, ali je istaknuo kako se ruska energetska industrija i dalje osjeća stabilno. Poručio je da Rusija pripada skupini zemalja koje “poštuju sebe” i ne donose odluke pod pritiskom.
“To je, naravno, pokušaj vršenja pritiska. Ali nijedna zemlja koja poštuje sebe i nijedan narod koji poštuje sebe nikada ništa ne rješava na takav način. Bez sumnje, Rusija ima tu privilegiju – da se osjeća i smatra se u tom popisu zemalja i naroda koji poštuju sebe”, rekao je Putin.
Europski lideri i Ukrajina pozdravili su američku odluku, dok analitičari procjenjuju da će dugoročni učinak sankcija ovisiti o reakcijama drugih velikih kupaca ruske nafte.
Globalna energetska tržišta osjetila su učinak gotovo odmah. Cijene nafte porasle su za gotovo šest posto, dok su investitori u Europi i Aziji pratili rast indeksa naftnih i energetskih kompanija. Analitičari upozoravaju da smanjenje ruskog izvoza moglo dovesti do traženja alternativnih izvora energije u Bliskom istoku, Africi i Latinskoj Americi, što bi dugoročno moglo povećati cijene energenata na globalnoj razini.
Ekonomski pritisak
Posebno osjetljiva je situacija u Kini i Indiji, koji su do sada bili najveći kupci ruske nafte. Kineske državne naftne kompanije, uključujući PetroChina, Sinopec i CNOOC, obustavile su kupovinu ruske nafte zbog sankcija, dok Indija također smanjuje uvoz. Ovi potezi dodatno smanjuju mogućnosti Moskve da svoje energetske proizvode plasira na globalno tržište, a time i prihod koji financira ratne operacije u Ukrajini.
Iako sankcije predstavljaju snažan udarac, Rosneft i Lukoil imaju iskustva u zaobilaženju međunarodnih mjera. Korištenje “sjenovitih” flota tankera i složene mreže trgovine moglo bi ublažiti udarac, no ekonomski pritisak je neosporan. Kina je 2024. godine postala najveći uvoznik ruske nafte, prema podacima kineske carine. Ukupno je uvezla 108,5 milijuna metričkih tona sirove nafte iz Rusije, što je ekvivalentno približno 2,17 milijuna barela dnevno.
Trumpove sankcije protiv Rosnefta i Lukoila predstavljaju jedan od najznačajnijih poteza SAD-a u pokušaju oslabljenja ruske ratne ekonomije. Uspjeh ove strategije, međutim, ovisit će o tome hoće li zemlje poput Kine i Indije trajno smanjiti uvoz ruske nafte te koliko će Moskva uspjeti zaobići ograničenja. Ako se smanjenje potražnje nastavi, Rusija bi mogla biti prisiljena razmotriti diplomatska rješenja, a učinci na globalna energetska tržišta mogli bi biti dugoročni, s posljedicama za cijene energenata, industriju i potrošače širom svijeta.
