Nakon što je, prema vlastitim tvrdnjama, zarobio venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura, američki predsjednik Donald Trump poručio je kako Sjedinjene Američke Države namjeravaju iskoristiti goleme naftne rezerve Venezuele te „voditi“ zemlju prema, kako je rekao, „sigurnoj“ predaji vlasti.
Trump želi da američke naftne kompanije ulože milijarde dolara u ovu južnoameričku državu, koja raspolaže najvećim potvrđenim zalihama nafte na svijetu, kako bi se konačno počeli iskorištavati izvori koji su godinama ostajali uglavnom neiskorišteni. Prema njegovim riječima, američke tvrtke obnovile bi „teško uništenu“ naftnu infrastrukturu i ponovno počele ostvarivati prihode za državu.
Međutim, energetski stručnjaci upozoravaju da se Trumpov plan suočava s ozbiljnim izazovima. Ističu kako će za značajniji oporavak proizvodnje biti potrebne desetine milijardi dolara i možda čak desetljeća.
After bombing Venezuela and abducting President Nicolás Maduro, Donald Trump said the US government is “going to run the country” until there is a “transition” to pro-US leadership.
He boasted that “very large” US corporations will exploit its oil.
This is blatant colonialism. pic.twitter.com/Cy44HmRdpG
— Ben Norton (@BenjaminNorton) January 3, 2026
Ogromne rezerve
Venezuela raspolaže s procijenjenih 303 milijarde barela dokazanih zaliha nafte, no unatoč tome danas proizvodi relativno malu količinu. Proizvodnja je drastično pala nakon ranih 2000-ih, kada su bivši predsjednik Hugo Chávez, a potom i Nicolás Maduro, pojačali državnu kontrolu nad naftnom kompanijom PDVSA, što je dovelo do odlaska velikog broja iskusnih stručnjaka.
Iako su u zemlji još prisutne neke zapadne naftne tvrtke, poput američkog Chevrona, njihovo je poslovanje strogo ograničeno zbog američkih sankcija koje su proširene i na izvoz nafte, s ciljem da se Maduru uskrati glavni izvor državnih prihoda. Sankcije su prvi put uvedene 2015. godine, tijekom administracije Baracka Obame, zbog kršenja ljudskih prava, a Venezuelu su u velikoj mjeri izolirale od stranih ulaganja.
„Pravi problem je infrastruktura“, kaže Callum Macpherson, voditelj sektora roba u Investecu. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, Venezuela je u studenome proizvodila oko 860.000 barela nafte dnevno – tek trećinu razine od prije deset godina i manje od jedan posto svjetske potrošnje.
Većinu venezuelanskih rezervi čini tzv. teška nafta, koja se teže prerađuje, ali je pogodna za proizvodnju dizela i asfalta. Sjedinjene Američke Države uglavnom proizvode laku naftu, koja se koristi za benzin. Prije vojnih akcija i uhićenja Madura, SAD su zaplijenile dva naftna tankera uz obalu Venezuele te zabranile ulazak i izlazak tankera pod sankcijama.
Homayoun Falakshahi, viši analitičar podatkovne platforme Kpler, upozorava da su glavne prepreke pravne i političke prirode. Kompanije koje žele bušiti u Venezueli morat će postići dogovor s novom vladom, što neće biti moguće dok se ne imenuje Madurina nasljednička vlast. Osim toga, ulagači će ovisiti o dugoročnoj političkoj stabilnosti zemlje. „Čak i uz stabilnu političku situaciju, riječ je o procesu koji traje mjesecima“, ističe Falakshahi.
Utjecaj na cijene
Analitičari procjenjuju da će biti potrebne desetine milijardi dolara i možda desetljeća kako bi Venezuela dosegla nekadašnju razinu proizvodnje. Neil Shearing, glavni ekonomist Capital Economicsa, smatra da Trumpovi planovi neće imati značajan utjecaj na globalnu opskrbu ni cijenu nafte.
„Postoji ogroman broj prepreka koje treba savladati, a vremenski okvir je izuzetno dug. Malo je vjerojatno da će se cijene nafte značajno mijenjati već 2026. godine“, rekao je Shearing, dodajući da kompanije neće ulagati dok se ne uspostavi stabilna vlast, a projekti neće biti završeni još dugi niz godina.
Čak i u slučaju da se Venezuela vrati na proizvodnju od tri milijuna barela dnevno, ne bi ušla među deset najvećih svjetskih proizvođača. Shearing također naglašava da trenutačno ne postoji globalni manjak nafte, ponajprije zbog visoke proizvodnje zemalja članica OPEC-a.
Chevron je trenutačno jedina američka naftna kompanija koja posluje u Venezueli, nakon što je 2022. godine, tijekom administracije Joea Bidena, dobila posebnu dozvolu za rad unatoč sankcijama. Tvrtka proizvodi oko petine ukupne venezuelanske nafte te poručuje da su joj prioritet sigurnost zaposlenika i poštovanje svih važećih zakona i propisa.
Dok se Chevron jedini javno oglasio o najnovijim događajima, ostale naftne kompanije zasad šute. Falakshahi zaključuje kako će čelnici industrije procjenjivati isplativost ulaska u Venezuelu, ovisno o političkoj stabilnosti i stvarnim uvjetima na terenu.
