Sjedinjene Države lansirale su više od desetak krstarećih projektila Tomahawk na Nigeriju na Božić nakon što je predsjednik Donald Trump optužio vladu te zapadnoafričke zemlje da nije zaštitila progonjene kršćane.
Američki vojni dužnosnici rekli su da je napad, za koji su rekli da je bio koordiniran s nigerijskim vlastima, bio usmjeren na skupine povezane s ISIS-om koje je Trump optužio da su “ciljale i okrutno ubijale, prvenstveno, nedužne kršćane na razinama koje nisu viđene godinama, pa čak i stoljećima”.
No štrajkovi su uslijedili nakon što je Trumpova administracija drastično smanjila broj izbjeglica primljenih u Sjedinjene Države svake godine, dok je Nigerija dodana na sve veći popis zemalja u koje su putovanja i useljavanje u zemlju strogo ograničeni.
Tijekom posljednjeg desetljeća Nigerijci su dobili prosječno 128.000 useljeničkih i neuseljeničkih viza na godišnjoj bazi, od kojih će se gotovo sve sada suočiti sa strogim ograničenjima, blokirajući većinu legalnih putova u zemlju, prema analizi Američkog imigracijskog vijeća.
Nigerija, najmnogoljudnija zemlja u Africi, dugo je mučena nasiljem, a analitičari i lokalni dužnosnici tvrde da su Nigerijci mnogih vjera – uključujući kršćane i muslimane – patili pod mrežom naoružanih skupina u sukobima u koje je Trumpova administracija sada upala.
Čini se da operacija Trumpove administracije slijedi višemjesečnu priču republikanskih dužnosnika i kršćanskih evanđeoskih skupina povezanih s Trumpom da su kršćani mete. Prošlog mjeseca predsjednik je sugerirao da bi Sjedinjene Države mogle ući u zemlju “s vatrenim oružjem”, a od tada je obećao nove napade ako se “pokolj kršćana nastavi”.
Božićni štrajkovi pogodili su državu Sokoto, većinski muslimansko područje u kojem je nedavno nasilje povezano sa skupinom Lakurawa, prema projektu podataka o lokaciji oružanih sukoba i događajima. Neki analitičari povezivali su skupinu s Islamskom državom, dok su drugi tvrdili da je povezana sa suparničkom jedinicom al-Qaide Jama’at Nusrat al-Islam wal-Muslimin.
Trumpovo ciljanje tog područja, u kombinaciji s američkim narativom, “politički je pogodno”, prema Mustaphi Alhassanu, sigurnosnom analitičaru u Nigeriji koji je razgovarao s Washington Post.
“Nigerijci bi pozdravili pomoć ako bi pogađala precizne mete”, rekao je. “Ali čini se da se to ne događa. S kojim ciljem sve ovo?”
U listopadu je Trump označio Nigeriju “zemljom od posebne zabrinutosti” prema američkom Zakonu o međunarodnoj vjerskoj slobodi.
Uglavnom simbolična oznaka dodjeljuje se zemljama koje su “sudjelovale u teškim kršenjima vjerskih sloboda” i upućuje nacije da “poduzmu ciljane odgovore na kršenja vjerskih sloboda”.
Nigerijski predsjednik Bola Ahmed Tinubu rekao je da “karakterizacija Nigerije kao vjerski netolerantne ne odražava našu nacionalnu stvarnost, niti uzima u obzir dosljedne i iskrene napore vlade da zaštiti slobodu vjere i uvjerenja za sve Nigerijce.”
U isto vrijeme, Trumpova administracija ograničava broj izbjeglica primljenih u Sjedinjene Države svake godine – i daje većinu tih ograničenih mjesta bijelim Južnoafrikancima.
Prihvati izbjeglica sada će izričito dati prednost Afrikanerima za preseljenje, a gornja granica za prijem radikalno je smanjena sa 125.000 ljudi na samo 7.500 za sljedeću godinu.
Prema skupinama za preseljenje izbjeglica, ovaj potez predstavlja snažan odmak od politike prema izbjeglicama koja se temelji na humanitarnim potrebama, a ne ideologiji ili identitetu.
Najnovije proširenje zabrane putovanja od strane administracije zabranjuje ljudima iz dodatnih sedam zemalja ulazak u Sjedinjene Države s useljeničkim i neuseljeničkim vizama, dok je Nigerija dodana na popis zemalja kojima su zabranjene sve useljeničke vize te sve turističke, studentske i vize za posjetitelje na razmjeni.
Američki dužnosnici “koriste se jezikom sigurnosti kako bi opravdali opća isključenja koja kažnjavaju cijele populacije, umjesto da koriste individualizirani pregled temeljen na dokazima”, rekao je ranije ovog mjeseca predsjednik Global Refugea Krish O’Mara Vignarajah kao odgovor na proširenu zabranu putovanja.
“Sigurnost je bitna, ali zahtijeva preciznost”, dodao je Vignarajah. “Opće zabrane služe samo slabljenju našeg sustava zamjenom pažljive provjere kolektivnim kažnjavanjem.”
