Donald Trump inzistira na tome da se ne mora pridržavati međunarodnog prava i da je jedino ograničenje koje ga drži pod kontrolom njegov vlastiti moral.
U opsežnoj obrani tjedna globalnih provokacija, američki predsjednik iznio je motivaciju iza svojih postupaka. Samo u posljednjih šest dana, pokrenuo je napade na Venezuelu i zarobio njezinog predsjednika Nicolasa Madura , više puta je izrazio namjeru da preuzme Grenland i tvrdio da bi Kolumbija mogla biti sljedeća na njegovom popisu.
“Ne treba mi međunarodno pravo”, rekao je Trump za The New York Times u intervjuu u Ovalnom uredu. “Ne želim povrijediti ljude”.
Stalno pomiče granicu
Otkad se u siječnju vratio u Bijelu kuću, Trump je uspješno testirao mnoga ustavna i zakonska ograničenja svojih ovlasti: otpustio je čelnike neovisnih agencija, pokušao izmijeniti 14. amandman i kaznio savezne suce koji inzistiraju na tome da se imigrantima pruži pravičan postupak. No, predsjednikova nedavna odluka da provede agresivne vojne operacije bez suglasnosti Kongresa i prijeti preuzimanjem teritorija saveznika zabrinula je međunarodne čelnike .
Na pitanje postoje li granice njegove moći, Trump je odgovorio: “Da, postoji jedna stvar. Moj vlastiti moral. Moj vlastiti um. To je jedino što me može zaustaviti”. Predsjednik je dodao da njegova administracija mora slijediti međunarodno pravo, ali je ustvrdio da to “ovisi o vašoj definiciji međunarodnog prava”.
Predsjednik je također objasnio kako koristi svoju reputaciju nepredvidljivosti i spremnost na vojnu akciju, poput bombardiranja Irana, kao alate kako bi naveo druge nacije da učine ono što on želi.
Njegovi komentari ukazuju na to da vjeruje da bi korištenje američke vojske, gospodarstva i političkog autoriteta za uspostavljanje dominacije nad stranim zemljama moglo imati prednost nad poštivanjem međunarodnog prava ili ugovora radi održavanja uljudnosti sa saveznicima i protivnicima.
Trump: Mogli bi birati između NATO-a i Grenlanda
Prošlog tjedna njegova je administracija pojačala retoriku o tome da SAD potencijalno koristi vojne snage za preuzimanje Grenlanda, danskog teritorija. “Treba nam Grenland sa stajališta nacionalne sigurnosti”, rekao je Trump novinarima u nedjelju.
Stephen Miller, zamjenik šefa kabineta Bijele kuće za politiku, ponovio je predsjednikove izjave kasnije na CNN-u, tvrdeći da će SAD koristiti svoju vojsku “bez isprike” i da “nitko neće vojno ratovati protiv Sjedinjenih Država zbog budućnosti Grenlanda”.
Drugi dužnosnici administracije, poput državnog tajnika Marca Rubia, umanjivali su mogućnost vojne invazije.
Neskriveni pokušaj administracije da preuzme otok izazvao je globalnu zabrinutost, posebno nakon Venezuele . Na pitanje je li američka odanost NATO-u veća od želje za preuzimanjem Grenlanda, predsjednik je odgovorio: “To bi mogao biti izbor”.
Objašnjavajući zašto je osjećao potrebu da posjeduje otok, za NYT je rekao : “Jer to je ono što smatram psihološki potrebnim za uspjeh. Mislim da vam vlasništvo daje nešto s čime možete više nego ugovorom o najmu. Vlasništvo vam daje stvari i elemente koje ne možete dobiti samo potpisivanjem dokumenta”.
Trump: Moji potezi neće ohrabriti Xija ili Putina
Trump je inzistirao da njegovi postupci u Venezueli neće ohrabriti kineskog predsjednika Xi Jinpinga ili ruskog čelnika Vladimira Putina da poduzmu daljnje akcije u svojim regijama.
Rekao je da je situacija u Venezueli drugačija od one u Kini: “Nije bilo otvaranja zatvora kao na Tajvanu i slijevanja ljudi u Kinu”.
Na pitanje misli li da bi Xi sada mogao napraviti potez u vezi s Tajvanom, odgovorio je: “Možda će to učiniti nakon što budemo imali drugog predsjednika, ali ne mislim da će to učiniti dok sam ja predsjednik”.
Nakon poteza u Venezueli, Kini otvoren put za uzimanje Tajvana: Peking žestoko prijeti
