U utorak, 18. veljače u Rijadu održan prvi sastanak američke i ruske delegacije o deeskalaciji međusobnih odnosa i stvaranja pretpostavki za prvi sastanak čelnika dviju država Donalda Trumpa i Vladimira Putina otkako je ovaj prvi prije mjesec dana preuzeo svoj drugi predsjednički mandat – izazvao je i još uvijek izaziva broje reakcije diljem svijeta na političkoj i medijskoj razini.
Još više, nakon što se kasnije tog istog dana o navedenim pregovorima oglasio i sam Donald Trump na medijskoj konferenciji u svojoj luksuznoj rezidenciji Mar-a-Lago, na Floridi.
I dok bliskoistočne zemlje, izmorene izraelskim ratovima u proteklih više od godinu dana protiv palestinskog Hamasa u Pojasu Gaze i proiranskog Hezbollaha u Libanonu koji je zbog brutalnosti izraelske vojske prikazane u Pojasu Gaze potresao, a onda i solidarizirao čitav arapski ali i ukupni islamski svijet na protuizraelskoj osnovi izražavaju zadovoljstvo i optimizam pokretanjem američko-ruskih sporazuma, u Europskoj uniji i njenom okružju još je uvijek dominantna konsternacija zbog navedenih Trumpovih poteza, jednako kao i u američkim liberalnim političkim i medijskim krugovima.
U tom kontekstu, što se tiče ovih posljednjih, objavljujemo dijelove novog teksta američkog medija The New York Times, krajnje kritički usmjerenog prema Donaldu Trumpu i njegovoj politici zbližavanja s Rusijom.
Evo što piše taj utjecajni, liberalni američki medij.
Dokida novi hladni rat
Već više od deset godina, po općem priznanju, traje novi hladni rat između Zapada i Istoka. Međutim, s povratkom predsjednika Trumpa na vlast, čini se da se Amerika okreće svom neprijatelju. Trump je signalizirao da je voljan napustiti američke saveznike kako bi pronašao zajednički jezik s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Trump je u utorak u razgovoru s novinarima iznio verziju stvarnosti koja nikad ne bi bila prihvaćena u Ukrajini, a koju zasigurno nikada ne bi izrekao nijedan drugi američki predsjednik, bez obzira na stranačku pripadnost.
Obraćajući se novinarima u utorak, Trump je zvučao kao da smatra Rusiju, a ne Ukrajinu, prijateljem. “Rusija želi nešto učiniti”, rekao je. “Oni žele zaustaviti ovo divlje barbarstvo.” Također je izrazio zabrinutost zbog ubijanja i razaranja u, kako je rekao, “besmislenom ratu”. Ukrajina se, rekao je, “briše s lica zemlje” i borbe moraju prestati. Pritom nije precizirao tko točno uništava Ukrajinu, jasno dajući do znanja da za to optužuje njeno vodstvo i odbacuje njihove uporne pozive na sudjelovanje u bilo kakvim pregovorima.
“Čuo sam da su bili uznemireni što nisu dobili mjesto”, rekao je Trump. – Pa imali su pune tri godine. I još ranije. To bi se moglo lako riješiti. Čak i neiskusan pregovarač mogao je prije mnogo godina sve dogovoriti – i to, kako mi se čini, bez značajnijih teritorijalnih gubitaka ili uz minimalne gubitke.”
Trump je također prihvatio ruski stav da Ukrajina mora održati nove izbore kako bi sudjelovala u pregovorima. “Da, rekao bih da ako žele mjesto za stolom, ljudi moraju progovoriti i reći: ‘Znate, dugo nismo imali izbore.”
“Vaše vodstvo je dopustilo rat koji nikada nije trebao započeti.” Nasuprot tome, Trump nije izrekao niti jedan prijekor Putinovoj Rusiji, koja je prvo napala Ukrajinu 2014., vodila protiv nje rat niskog intenziteta sve četiri godine Trumpovog prvog mandata, a zatim izvršila invaziju 2022., s namjerom da zauzme cijelu zemlju – navodi dalje američki medij.
Tjedna analiza Zorana Metera: Neviđena metamorfoza od hodajuće ‘anomalije’ do ‘globalnog lidera’
Dramatičan vanjskopolitički zaokret
Potom konstatira kako je Trump pokrenuo jedan od najzapanjujućih zaokreta u američkoj vanjskoj politici u generacijama, doslovni zaokret od 180 stupnjeva koji će sigurno natjerati prijatelje i neprijatelje da preispitaju svoje stavove. Od kraja Drugog svjetskog rata, dugi niz američkih predsjednika vidio je Sovjetski Savez, a zatim, nakon kratke i iluzorne međuvladavine, njegovu nasljednicu, Rusiju, kao silu koje se u najmanju ruku treba bojati. Trump, međutim, čini sve što je moguće kako bi osigurao da Rusiju percipiraju kao partnera u budućim zajedničkim pothvatima.
Jasno je dao do znanja da SAD više ne namjerava izolirati Putina zbog njegove ničim izazvane agresije protiv slabijeg susjeda i ubojstva stotina tisuća ljudi. Umjesto toga, Trump, koji je uvijek imao neobjašnjivu naklonost prema Putinu, namjerava poželjeti dobrodošlicu Rusiji natrag u međunarodni klub i učiniti je jednim od najvećih američkih prijatelja.
Trumpov najuži krug ovaj zaokret smatra ispravljanjem davno nagomilanih političkih grešaka. On i njegovi saveznici vjeruju da je obrana Europe preskupa s obzirom na druge hitne potrebe. Iz ove perspektive, bilo kakav sporazum s Moskvom omogućio bi SAD-u da dovede kući neke trupe ili preusmjeri nacionalne sigurnosne resurse prema Kini, koju smatra svojom “najvećom prijetnjom”, kako je prošlog mjeseca rekao državni tajnik Marco Rubio.
Preokret SAD-a bio je vidljiv prošlog tjedna. Samo nekoliko dana nakon što je potpredsjednik J. D. Vance kritizirao europske saveznike, rekavši da bi trebali biti više zabrinuti zbog “unutarnje prijetnje” od Rusije, Rubio se sastao sa svojim ruskim kolegom Sergejem Lavrovom i tada govorio o “nevjerojatnim mogućnostima za partnerstvo s Rusima” ako sukob u Ukrajini završi.
Meter o fijasku europskih vođa u Parizu: Htjeli bi nastavak rata u Ukrajini, ali bez slanja svojih vojnika
Podjela sfera utjecaja
Nijedan ukrajinski čelnik nije nazočio sastanku u saudijskoj prijestolnici Rijadu, a kamoli drugi Europljani, iako je Rubio naknadno pozvao nekoliko ministara vanjskih poslova da ih informira. Očigledno smo bili svjedoci velikodržavne podjele sfera dominiranja – svojevrsnog modernog Bečkog kongresa ili Jaltske konferencije.
Ustupci koje su Trump i njegov tim već učinili čitaju se kao popis želja Kremlja. Dakle, Rusija zadržava za sebe sav ukrajinski teritorij nezakonito osvojen vojnom silom. SAD neće dati Ukrajini nikakva sigurnosna jamstva, a kamoli da će je primiti u NATO. Sankcije će biti ukinute. Predsjednik je čak predložio ponovno primanje Rusije u Grupu sedam velikih sila, iz koje je izbačena zbog invazije na Ukrajinu 2014.
Što će Putin morati žrtvovati za takav “dogovor”? Sve što treba učiniti je prestati ubijati Ukrajince i prihvatiti svoje trofeje. Trump nije nagovijestio druge ustupke. Također nije objasnio kako se može vjerovati Putinu i očekivati da će poštovati postignute dogovore ako je prekršio pakt iz 1994. koji jamči suverenitet Ukrajine i dva sporazuma o prekidu vatre sklopljena u bjeloruskom glavnom gradu Minsku 2014. odnosno 2015. – konstatira NYT u svom vrlo kritički intoniranom tekstu prema američkom predsjedniku i njegovim vanjskopolitičkim potezima.
Trump pozdravio uspjeh summita u Rijadu: mogao bi se sastati s Putinom još u veljači. Ruska reakcija
