Sjedinjene Američke Države ovoga su tjedna značajno pojačale pritisak na Iran, kombinirajući diplomatski ultimatum i otvorenu vojnu demonstraciju sile. Administracija predsjednika Donald Trump dala je Teheranu rok od mjesec dana za postizanje dogovora, istodobno najavivši slanje još jednog američkog nosača zrakoplova u Perzijski zaljev.
Poruka iz Washingtona jasna je: pregovori se nude, ali vrijeme istječe, a posljedice neuspjeha mogle bi biti, kako je sam Trump rekao, “vrlo traumatične”. Iran i SAD održali su 6. veljače neizravne pregovore u Omanu, uz posredovanje te zaljevske zemlje. Novi krug razgovora najavljen je za idući tjedan u Ženevi, a Oman će ponovno igrati ulogu posrednika.
Riječ je o prvim razgovorima otkako su SAD i Izrael u lipnju prošle godine izveli napade na Iran. Pregovori su uslijedili nakon Trumpove odluke u siječnju da ipak ne krene u izravan vojni udar na Teheran, iako je takvu opciju ozbiljno razmatrao zbog brutalnog gušenja masovnih prosvjeda u toj zemlji. Zanimljivo je da su se pregovori izvorno trebali održati u Istanbulu, no Iran je zatražio njihovo premještanje u Oman.
Krvavi prosvjedi i unutarnja kriza Irana
Masovni prosvjedi u Iranu izbili su zbog duboke gospodarske krize, ali su vrlo brzo prerasli u otvorenu pobunu protiv klerikalnog režima. Nemiri su zahvatili cijelu zemlju i ugušeni su nakon tri tjedna, uz iznimno visoku cijenu: ubijene su tisuće ljudi, a desetci tisuća su uhićeni. Upravo taj kontekst čini aktualne pregovore posebno osjetljivima, ali i hitnima.
Trump je ovoga tjedna poručio da vjeruje kako Iran želi postići dogovor te izrazio nadu da će razgovori biti zaključeni u roku od mjesec dana: “Ako se to ne dogodi, uslijedit će vrlo traumatične posljedice”, upozorio je američki predsjednik.
Dodao je kako je spreman razgovarati “onoliko dugo koliko oni to budu željeli”, ali je naglasio da će, ako dogovor izostane, SAD prijeći u “drugu fazu” koja bi za Iran bila “vrlo teška”. Trump je pritom ponovno podsjetio na američko bombardiranje iranskih nuklearnih postrojenja tijekom dvanaestodnevnog rata koji je Izrael pokrenuo u lipnju prošle godine. U petak je otišao i korak dalje, otvoreno podržavši mogućnost promjene režima u Iranu, rekavši da se “čini kako bi to bila najbolja stvar koja se može dogoditi”.
Netanyahu: Dogovor mora biti širi od nuklearnog pitanja
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je u četvrtak da se nada kako Trump stvara uvjete za dogovor kojim bi se izbjegla vojna akcija, ali je pritom izrazio ozbiljnu skepsu: Rekao sam Donaldu Trumpu da svaki dogovor, ako se doista želi postići, mora uključivati elemente koji su iznimno važni za Izrael”, poručio je Netanyahu dan nakon sastanka u Bijeloj kući.
Naglasio je da se ne radi samo o iranskom nuklearnom programu, već i o balističkim projektilima te mreži iranskih posredničkih oružanih skupina, poput libanonskog Hezbolaha, palestinskog Hamasa i jemenskih Huta. Teheran, međutim, inzistira na tome da želi razgovarati isključivo o nuklearnom programu, uz zahtjev za ukidanje sankcija. Pregovore o svojem raketnom programu smatra crvenom linijom.
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan rekao je u intervjuu za Financial Times da vidi mogućnost kompromisa oko ključnog pitanja obogaćivanja uranija. Zapadne zemlje optužuju Iran da želi razviti nuklearno oružje, što Teheran uporno poriče.
Nejasan opseg budućeg sporazuma
“Pozitivno je to što se Amerikanci čine spremnima tolerirati iransko obogaćivanje unutar jasno definiranih granica”, rekao je Fidan, dodavši kako su i Iranci i Amerikanci počeli uviđati međusobne granice. “Nema smisla pokušavati ih prisiliti”, zaključio je.
Fidan smatra i da bi američki vojni udari mogli uništiti infrastrukturu, ali ne i srušiti režim. “Ne mislim da će doći do promjene režima”, rekao je, istaknuvši da bi politička struktura Irana ostala funkcionalna. Trumpove poruke o tome što bi točno obuhvaćao potencijalni dogovor ostaju dvosmislene. Washington inzistira na ograničenju iranskog raketnog programa i prekidu podrške posredničkim skupinama, no nakon pregovora u Omanu Trump je rekao da bi sporazum fokusiran isključivo na nuklearni program mogao biti “prihvatljiv”, navodi Financial Times.
Iran je na tim pregovorima odbio američki zahtjev da u potpunosti prestane obogaćivati uranij na vlastitom teritoriju, ali je pokazao spremnost na razgovore o razini i čistoći uranija te o alternativnim rješenjima, uključujući mogući regionalni konzorcij, rekao je neimenovani diplomatski izvor za Reuters.
Drugi nosač stiže na Bliski istok
Trump je u petak potvrdio da će SAD “vrlo brzo” poslati drugi nosač zrakoplova na Bliski istok. Riječ je o USS Gerald R. Fordu, najvećem nosaču zrakoplova na svijetu, koji će se s pratećim brodovima pridružiti nosaču USS Abraham Lincoln i drugim američkim ratnim brodovima u regiji.
USS Gerald R. Ford posljednjih je mjeseci bio raspoređen na Karibima u sklopu Trumpove operacije u Venezueli, koja je uključivala napade na brodove osumnjičene za krijumčarenje droge i završila hvatanjem venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura u Caracasu. Zadnji put SAD je u regiji imao dva nosača zrakoplova u lipnju prošle godine, tijekom napada na iranska nuklearna postrojenja.
Američka vojska priprema se i za scenarij duljeg, višetjednog djelovanja protiv Irana ako Bijela kuća izda zapovijed za napad, rekli su za Reuters dvojica američkih dužnosnika koji su željeli ostati anonimni. Glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly poručila je da “predsjednik Trump ima sve opcije na stolu” te da konačne odluke donosi vodeći se interesima nacionalne sigurnosti. Pentagon zasad odbija komentirati. Za razliku od prošlogodišnje operacije “Ponoćni čekić”, koja je bila jednokratni udar “nevidljivim” bombarderima, aktualno planiranje znatno je složenije. U slučaju dulje operacije, ciljevi ne bi bili samo nuklearna infrastruktura, nego i državne i sigurnosne lokacije.
Rizik regionalnog sukoba
SAD očekuje iranski odgovor, a Iran je već zaprijetio napadima na američke baze u regiji, koje se nalaze u Jordanu, Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji, Kataru, Bahreinu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Turskoj. Zbog snažnog iranskog raketnog arsenala, rizici za američke snage bili bi znatno veći, a svaka eskalacija povećava mogućnost šireg regionalnog sukoba.
Ross Harrison s Instituta za Bliski istok rekao je za France Presse da ga aktualni razgovori više podsjećaju na američki ultimatum nego na istinske pregovore. Prema njegovu mišljenju, Iran sudjelovanjem u razgovorima pokušava kupiti vrijeme kako bi obnovio svoj raketni program. Dodao je i da Izrael gura Trumpa prema agresivnijem pristupu, dok zemlje poput Saudijske Arabije, Egipta, Turske, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata nastoje američkog predsjednika usmjeriti prema diplomaciji.
