Prije nego što kažemo što je to američki predsjednik Donald Trump upravo učinio, a što će imati teške posljedice u Sjedinjenim Državama po energetski sektor o kojemu je u ovoj temi riječ, treba naglasiti kako je od ranije dobro poznato da je Trump veliki protivnik tzv. zelene energije, odnosno obnovljivih izvora energije i s njima povezanih skupih projekata i isto takvih konačnih megavata za široku uporabu tj. potrošnju.
Oduvijek preferira uporabu fosilnih goriva kao najpouzdanijih i najjeftinijih, a također i nuklearnu energiju. Zapravo je Trump i najveći lobist američkih naftnih kompanija odnosno tradicionalnog načina bušenja nafte, kao i izgradnje novih naftovoda – kako unutar SAD-a tako i onih međudržavnih, s Kanadom ili Meksikom.
Od tih se projekata zelenim aktivistima redovito „dizala kosa na glavi“, a često su izbijali i prosvjedi domicilnog indijanskog stanovništva kroz čije su se teritorije (rezervate) gradili, planiraju graditi ili se već grade spomenuti naftovodi. Ništa čudno! Ekološki incidenti, pa i prave ekološke katastrofe s izlijevanjima ogromnih količina nafte ne jednom su se dogodile u SAD-u – od Aljaske na njegovom krajnjem sjeveru, do krajnjeg juga.
Katastrofa na Aljasci i u Meksičkom zaljevu
Podsjetit ću samo na one najveće i najtragičnije, koristeći javno dostupne izvore:
Izlijevanje nafte s tankera Exxon Valdez bila je velika ekološka katastrofa koja se dogodila u zaljevu Prince William Sound na Aljasci 24. ožujka 1989. Do izlijevanja je došlo kada je Exxon Valdez, naftni supertanker u vlasništvu tvrtke Exxon Shipping Company, koji je plovio za Long Beach u Kaliforniji, udario u greben Bligh u zaljevu Prince William Sound , 9,7 km zapadno od Tatitleka na Aljasci. Tanker je izlio više od 240 000 barela (ili 37 000 tona ) sirove nafte tijekom sljedećih nekoliko dana.
Izlijevanje nafte s Exxon Valdeza drugo je najveće u američkim vodama, nakon izlijevanja nafte s dubokovodne bušotine BP-a Deepwater Horizona u Meksičkom zaljevu 2010. godine, u smislu količine ispuštene nafte. To je najskuplja katastrofa ikad bez izravnih ljudskih žrtava. Udaljena spomenuta lokacija Prince William Sounda na Aljasci, dostupna samo helikopterom, avionom ili brodom, otežala je napore vlade i industrije u reagiranju te posebno otežala provedbu postojećih planova reagiranja. Regija je stanište lososa, morskih vidri, tuljana i morskih ptica. Nafta, izvađena iz naftnog polja Prudhoe Bay, na kraju je utjecala na 2100 km obale, od čega je 320 km bilo jako ili umjereno zauljeno.
Za spomenute i slične katastrofe jedino što možemo reći – ne ponovilo se! Ali teško da se ekološkim incidentima i katastrofama ovoga tipa može reći zbogom. Nepredviđenih situacija i okolnosti može biti bezbroj, kao i u bilo čemu drugom u životu, samo što su u konkretnom slučaju posljedice krajnje destruktivne za zdravlje, ekologiju i ukupno planet na kojem živimo.
Trump je odmah po dolasku na vlast dao do znanja što (ne)želi
Zato se odmah dalo naslutiti da će Trumpovim osvajanjem vlasti u SAD-u nastupiti teško vrijeme za „zelene“ investitore i politiku koja iza njih stoji, a što je u startu u praksi i dokazao, odustajući od financiranja pojedinih, već pokrenutih velikih projekata takve vrste.
Tako i velika vjetroelektrana na istočnoj obali SAD-a neće biti dovršena. Odluku o obustavi ulaganja od čak pet milijardi dolara donijela je sredinom travnja Trumpova administracija. Radi se o Empire Wind 1, prvom projektu u masovnoj izgradnji pučinskih (plutajućih) vjetroelektrana uz obalu Long Islanda, koji je trebao stvoriti više od 1500 radnih mjesta i u konačnici napajati 500 000 domova izgradnjom 54 vjetroturbine, a odobrila ga je Bidenova administracija.
Trump je ranije kritizirao pučinsku vjetroelektranu, nazivajući je “najskupljim i ekološki najnepovoljnijim” oblikom energije, a same turbine, po njegovom mišljenju, ubijaju kitove. Tijekom predizborne kampanje najavio je i ukidanje potpore ovakvoj vrsti ulaganja.
Počevši od siječnja 2025., novi projekti moraju biti u skladu sa saveznim ograničenjima izdavanja dozvola i licenciranja. Trumpov saveznik kongresmen Jeff Van Drew otvoreno je nazvao offshore projekte (kao što je Empire Wind) “ekonomskom i ekološkom katastrofom”.
Težak udarac zelenoj industriji: Trump stopirao najveći energetski projekt na obali New Yorka
Trump upravo “zabio glogov kolac” u srce zelenim projektima
Ovaj dugi uvod zapravo je iniciran danas prispjelom viješću iz SAD-a koja baca mračnu perspektivu na daljnji razvoj obnovljivih izvora energije u SAD-u. Evo o čemu je riječ.
“Predsjednik Donald Trump potpisao je izvršnu uredbu kojom se ukidaju subvencije za nepouzdane zelene izvore energije poput vjetra i sunca u okviru Zakona o jednom velikom lijepom zakonu.” — objavila je Bijela kuća.
Objasnili su kako uredba nalaže ministru financija da zaustavi porezne olakšice za proizvodnju čiste električne energije i ulaganja u vjetroelektrane i solarne elektrane i da uvede proširena ograničenja za strane organizacije.
Donald Trump je također naložio ministru unutarnjih poslova da preispita regulatorne politike i ukine povlastice za vjetroelektrane i solarne elektrane.
U dokumentu se navodi da će Trump okončati “Zelenu prijevaru”.
„Nepouzdani izvori energije vjetra i sunca istiskuju pristupačnu i pouzdanu proizvodnju energije, prijeteći američkoj energetskoj mreži i narušavajući prirodne ljepote naše nacije.“ — stoji u uredbi.
Trump smatra da oslanjanje na “zelene” subvencije ugrožava nacionalnu sigurnost jer Sjedinjene Države postaju ovisne o lancima opskrbe koje kontroliraju strani protivnici.
To je potpuna suprotnost stavovima i potezima njegovog prethodnika Joea Bidena koji je promovirao razvoj obnovljivih izvora energije, dok je njegov. Zakon o smanjenju inflacije omogućio tvrtkama, uključujući i strane, brojne pogodnosti i subvencije za razvoj zelene energije.
Dr. sc. Igor Dekanić: Energetika i geopolitika u oblikovanju energetske budućnosti
Prema američkoj Upravi za energetske informacije (EIA), udio zelenih elektrana u proizvodnji električne energije u SAD-u iznosio je 21,4% u 2023. godini. Istovremeno, plinske elektrane činile su 43%, termoelektrane na ugljen – 16,2%, a nuklearne elektrane – 18,6%. Najveći udio zelene energije u Sjedinjenim Državama ima Kalifornija, gdje je on 2024. godine iznosio 57%.
