Prvi strani državnik koji je posjetio američkog predsjednika Donalda Trumpa nakon njegova dva furiozna tjedna na vlasti od inauguracije održane prije dva tjedna je izraelski premijer Benjamin Netanyahu koji je jučer stigao u Washington.
To je jasan znak, ako već ne prevelike prijateljske bliskosti dvojice vođa (nje nema, jer Trump nije zaboravio brzo Netanyahuovo čestitanje Joeu Bidenu na pobjedi na izborima u studenom 2020. koju je Trump osporavao – i to neovisno o svemu što je on do tada učinio za Izrael kao nijedan američki predsjednik ranije), onda činjenice da će Trump nastaviti bezrezervno podržavati Izrael i osiguravati njegove regionalne interese do krajnosti i svim sredstvima.
A ta bi „krajnost“, barem za sada, mogla biti vrlo crna za palestinski narod, možda kao i nikada do sada, ukoliko je suditi prema rezultatima razgovora dvojice lidera. I Trumpovim šokantnim izjavama koje su uznemirile ne samo čitav arapski svijet, već i njegov ostatak.
Naime, Trump je još nedavno izjavio kako se Palestinci iz Pojasa Gaze trebaju trajno iseliti u Egipat i Jordan (obje ove zemlje to kategorički odbacuju) rekavši da Palestinci tamo nemaju drugog izbora nego napustiti taj obalni pojas koji se mora obnoviti nakon gotovo 16 mjeseci razornog rata između Izraela i Hamasa. Izrael je, podsjećamo, Pojas Gaze u doslovnom smislu riječi sravnio sa zemljom što se može vidjeti iz mnogih alternativnih snimaka (Izrael ne dopušta pristup stranim novinarima toj ratnoj zoni tvrdeći kako mnogi od njih o tom ratu izvješćuju tendenciozno).
Navedena je izjava bila samo preludij za ono što je uslijedilo jučer, kada je američki predsjednik rekao da će SAD preuzeti ratom razoreni Pojas Gaze i ekonomski ga razviti nakon što Palestinci budu preseljeni na druga mjesta, ne navodeći pritom nikakve detalje. Ako bi se to ostvarilo, to bi u potpunosti promijenilo desetljeća službene američke politike prema izraelsko-palestinskom sukobu.
“SAD će preuzeti Pojas Gaze, a također ćemo odraditi posao. Mi ćemo ga posjedovati i bit ćemo odgovorni za uklanjanje svih opasnih neeksplodiranih bombi i drugog oružja na tom mjestu. Ako bude potrebno, učinit ćemo to, preuzet ćemo taj dio, razviti ga, stvoriti tisuće i tisuće radnih mjesta i to će biti nešto na što će cijeli Bliski istok moći biti vrlo ponosan. Vidim dugoročnu poziciju vlasništva i vidim da bi to donijelo veliku stabilnost na tom dijelu Bliskog istoka“, rekao je američki vođa okupljenim novinarima u Bijeloj kući čije je riječi prenio CNN. Ovdje bih podsjetio da je Trump tijekom predizborne kampanje izjavljivao kako neće slati američke vojnike u ratove u inozemstvu.
Prema Trumpovim riječima, on je o tome već razgovarao s regionalnim vođama, a oni su tu ideju podržali. Iako je teško da će to biti baš tako, što ćemo vidjeti malo kasnije u tekstu.
Upitan tko bi u Gazi živio, Trump je rekao da bi to mogao postati dom za “ljude svijeta”.
Nije izravno odgovorio na pitanje kako i pod kojim ovlastima SAD može preuzeti i okupirati Gazu koja je dom za oko dva milijuna ljudi. Tim više što su sve američke administracije do sada izbjegavale tamo rasporediti američke vojne snage.
“Mislim da je Gaza sada mjesto rušenja. Ako pogledate Gazu, jedva da je ostala ijedna zgrada, a one koje postoje će se srušiti. Sada je nemoguće živjeti u Gazi. Mislim da nam treba još jedno mjesto, mjesto koje će ljude usrećiti”, rekao je Trump.
Također je odbio preuzeti obveze koje je preuzeo tijekom svog prvog mandata da će podržati palestinsku državu. “Mnogi se planovi s vremenom mijenjaju. Bilo je mnogo smrti otkako sam otišao i sad sam se vratio.” — odgovorio je na pitanje kakav je bio njegov stav 2020. godine, kada je takve obveze uistinu i predviđao.
Međutim, istodobno se izjasnio i protiv stvaranja židovskih naselja u Pojasu Gaze. “Ne vidim nikakve preduvjete za to. Njihovi (izraelski) vojnici ne žele biti tamo.”
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu nije ulazio u dublju raspravu o navedenom Trumpovom prijedlogu, ali je svog domaćina pohvalio za pokušaj novog pristupa, kazavši kako Trump “razmišlja izvan okvira sa svježim idejama” i da “pokazuje spremnost da naruši konvencionalno razmišljanje”.
Reakcije
Jonathan Panikoff, bivši zamjenik američkog nacionalnog obavještajnog službenika za Bliski istok, rekao je da bi Trumpov plan značio dugotrajnu vojnu obvezu i da bi, ako se ostvari, arapski svijet na njega gledao kao da Washington “nije naučio lekcije iz Iraka i Afganistana”.
Prisilno raseljavanje stanovništva Gaze vjerojatno bi predstavljalo kršenje međunarodnog prava i naišlo bi na žestok otpor ne samo u regiji, već i kod zapadnih saveznika Washingtona. Neki zagovornici ljudskih prava tu ideju uspoređuju s etničkim čišćenjem. Egipat, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Palestinske vlasti i Arapska liga rekli su da bi takav potez mogao “ugroziti stabilnost regije, riskirati širenje sukoba i potkopati izglede za mir i suživot među njezinim narodima”.
Saudijska vlada u priopćenju je naglasila kako odbija bilo kakav pokušaj raseljavanja Palestinaca s njihove zemlje i poručila da neće uspostaviti odnose s Izraelom bez uspostave palestinske države.
Visoki dužnosnik Hamasa Sami Abu Zuhri osudio je Trumpove pozive stanovnicima Gaze da odu kao “protjerivanje s njihove zemlje”. “Smatramo ih receptom za stvaranje kaosa i napetosti u regiji jer ljudi u Gazi neće dopustiti da takvi planovi prođu. Nećemo imati izbora“ – rekao je Hamasov dužnosnik
Najoštriji odgovor stigao je iz Jordana. Middle East Eye izvještava kako je ta država spremna objaviti rat Izraelu u slučaju da Netanyahu pokuša silom protjerati Palestince na njihov teritorij. Izjave tog medija prenosi Jutarnji list.
Izvori iz Amana i Jeruzalema kažu da je “posljednja stvar koju Jordan želi rat”, te da je zemlja spremna na mirno rješenje. Ipak, oni su odlučni da će zatvoriti granicu ako izbjeglice počnu prelaziti u zemlju. Ako Izraelci pokušaju ponovo otvoriti granicu, to bi bilo “povod za rat”, rekao je jedan izvor. Jordan “nema iluzije da bi mogao pobijediti u ratu” s Izraelom, ali vjeruju da neće imati izbora nego se boriti.
Jordan je prethodno poslao dodatne postrojbe na svoje zapadne granice nakon jasne izjave Amana da bi bilo koji pokušaj prisilnog slanja Palestinaca preko granice smatrao teškim kršenjem mirovnog ugovora s Izraelom iz 1994. godine.
Izrael je pak odgovorio stvaranjem nove istočne divizije za čuvanje granice s Jordanom.
Jedan izvor rekao je da je Trumpov prijedlog “egzistencijalno pitanje” kako za Jordan tako i za Hašemitsku dinastiju, naglašavajući da je Jordan treća najsiromašnija zemlja po pitanju vode na svijetu. 12 milijuna ljudi u Jordanu uglavnom živi u uskom pojasu zemlje uz izraelsku granicu, blizu rijeke Jordan te “jednostavno ne bi mogli primiti toliko izbjeglica”, piše Middle East Eye.
Trumpova politika koristi Rusiji i Kini?
Kako navodi britanski Reuters, pojedini kritičari tvrde da Trumpova ekspanzionistička retorika odjekuje starim stilom imperijalizma, sugerirajući da bi mogla ohrabriti Rusiju u njezinom ratu u Ukrajini i dati Kini opravdanje za invaziju na samoupravni Tajvan.
Neki stručnjaci za vanjsku politiku sugeriraju pak da Trump ponekad zauzima ekstreman stav kako bi postavio parametre za buduće pregovore. Tijekom svog prvog mandata, Trump je povremeno davao pretjerane vanjskopolitičke izjave, od kojih mnoge nikada nije proveo.
Turska i ruska reakcija
Očekivano, Trumpove riječi izazvale su osudu službene Ankare. Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan je u intervjuu za Anadolu Agency Trumpovu ideju o preseljenju Palestinaca nazvao neprihvatljivom i nedopustivom.
“To je nedopustivo. Uostalom, to je i sam bio uzrok sukoba. Vidimo reakciju zemalja regije na ovu izjavu”, odgovorio je na pitanja urednika turske državne agencije.
S druge strane službena Moskve dala je na znanje da je čula Trumpove riječi i izjavila kako je ruski stav o “bliskoistočnom uređenju poznat i da se može održati samo na bilateralnoj osnovi, kako je to maloprije formulirao glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.
Bit će zanimljivo, a stanje po ovom pitanju nastavit ćemo pratiti i dalje.
