Američki predsjednik Donald Trump u utorak je održao svoj prvi govor u Kongresu od 2017. godine u doba svog prvog mandata. Iz njega za sada izdvajamo ono što u svijetu globalne geopolitike s pravom smatramo najvažnije ali i široj javnosti najzanimljivije – ukrajinski rat i sve što se s njim u vezi zbiva.
Trump je u utorak (po američkom vremenu, po srednjoeuropskom rano u srijedu) rekao da je primio pismo ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u kojem je ukrajinski čelnik izrazio spremnost da sjedne za pregovarački stol oko rusko-ukrajinskog rata.
“Ukrajina je spremna sjesti za pregovarački stol što je prije moguće kako bi približila trajni mir. Nitko ne želi mir više od Ukrajinaca”, rekao je Trump, rekavši da je bio u “ozbiljnim razgovorima s Rusijom” i da je “dobio snažne signale da su spremni za mir”.
“Zar to ne bi bilo prekrasno?” rekao je. “Vrijeme je da se zaustavi ovo ludilo. Vrijeme je da se zaustavi ubijanje. Vrijeme je da se završi ovaj besmisleni rat. Ako želite okončati ratove, morate razgovarati s obje strane.”
Očekivalo se da će Trump u govoru dodatno iznijeti svoje planove za Ukrajinu i Rusiju, ali nije otkrio nikakve dodatne detalje o tome kako planira završiti najveći europski sukob od Drugog svjetskog rata.
Međutim, rekao je kako je Ukrajina spremna potpisati ugovor o mineralima sa SAD-om, za koji Washington kaže da je ključan za osiguranje kontinuirane potpore SAD-a obrani Ukrajine.
Zelenski se predomislio
Četiri izvora rekla su Reutersu da Trumpova administracija i Ukrajina planiraju potpisati sporazum u zamjenu za vojnu pomoć, koji je Trump stopirao. Ali kasnije u utorak američki ministar financija Scott Bessent rekao je za Fox News, da se ne planira potpisivanje”, prema objavi na X koju je objavio novinar Foxa. Trump nije dao više detalja o ugovoru o mineralima, ostavljajući njegovu sudbinu nejasnom.
Što se tiče Zelenskog, on je rano u utorak obećao popraviti odnose sa SAD-om nakon, kako je opisao, “žalosnog” sukoba u Ovalnom uredu s Trumpom prošlog tjedna. Rekao je da želi “ispraviti stvari” i da je spreman “u bilo kojem trenutku i u bilo kojem prikladnom formatu” potpisati ugovor o mineralima, koji je ostavio na stolu tijekom posjeta Washingtonu nakon svađe u Ovalnom uredu s Trumpom. O tome izvješćuje Asharq Al-Awsat.
Ta je izjava uslijedila dan nakon što je Trump zaustavio vojnu pomoć Ukrajini, što je bio njegov najnoviji potez kojim želi promijeniti američku politiku i zauzeti pomirljiviji stav prema Rusiji.
“Moj tim i ja spremni smo raditi pod snažnim vodstvom predsjednika Trumpa kako bismo postigli dugotrajni mir”, rekao je Zelenski u svojoj izjavi na X. U izjavi se ne spominje pauza u američkim vojnim opskrbama.
“Stvarno cijenimo koliko je Amerika učinila da pomogne Ukrajini da održi svoj suverenitet i neovisnost”, napisao je ukrajinski čelnik. “Naš sastanak u Washingtonu… nije prošao onako kako je trebao biti. Žalosno je što se ovako dogodilo. Vrijeme je da se stvari isprave.”
Zelenski je zacrtao put prema mirovnom sporazumu, za koji je rekao da bi mogao započeti oslobađanjem zatvorenika i zaustavljanjem napada iz zraka i mora, ako Rusija učini isto. “Tada želimo vrlo brzo proći kroz sve sljedeće faze i raditi sa SAD-om kako bismo postigli čvrst konačni dogovor.”
Moskva je izjavila kako je prekid američke vojne pomoći Ukrajini najbolji mogući korak prema miru, dok su taj potez američki demokrati snažno osudili, kao što osuđuju Trumpov navodni nagli zaokret prema Rusiji – što je najdramatičnija geopolitička promjena u generacijama unatrag za Washington, gdje su vlade pod objema strankama od 1940-ih dale prednost obrani Europe od neprijateljske Moskve.
Trump kaže da ‘neće trpjeti’ ratnu retoriku Zelenskog: ‘Ovaj tip ne želi mir’
Zaustavljanje vojne pomoći zapravo je pritisak na Europu
Iako po Kijev bolna odluka, zaustavljanje američke vojne pomoći treba sagledavati u širem kontekstu, prije svega kao pritisak na Europu koja je snažno stala uz Zelenskog nakon njegove svađe s Trumpom i njegovim timom u Ovalnom uredu u prošli petak.
Podsjećamo da su francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer prije toga bili u Washingtonu i da su postigli vrlo mršave rezultate u pokušaju nagovaranja Trumpa da promjeni svoju pregovaračku politiku prema Rusiji i u taj proces (što se tiče budućnosti Ukrajine) uključi i europske predstavnike.
U utorak su njemački konzervativci i socijaldemokrati objavili prijedloge za uspostavu fonda od 500 milijardi eura kako bi se povećala potrošnja za obranu. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je prijedloge za pokretanje do 800 milijardi eura za obrambenu potrošnju EU-a, a sutra EU o svemu ovome održava izvanredni summit.
SAD obustavio svu vojnu pomoć Ukrajini: u Ukrajini jačaju kritike Zelenskog
