Dionice vodećih europskih farmaceutskih kompanija zabilježile su osjetan pad u petak nakon što je američki predsjednik Donald Trump poslao pisma velikim proizvođačima lijekova, zahtijevajući od njih da smanje cijene na američkom tržištu. Ovaj potez, kako izvještava Reuters, dolazi nekoliko mjeseci nakon potpisivanja izvršne uredbe s istim ciljem – snižavanjem cijena lijekova za američke građane.
Trumpov najnoviji potez predstavlja dodatni udarac za farmaceutski sektor, koji se već suočava s neizvjesnošću zbog potencijalnih carina u trgovinskom sporazumu između SAD-a i EU, a koje bi industriju mogle koštati između 13 i 19 milijardi dolara.
U pismima upućenim na adrese 17 farmaceutskih kompanija, Trump je zatražio primjenu takozvane “klauzule najpovlaštenije nacije”. To bi značilo da svaki pacijent uključen u vladin zdravstveni program za osobe s niskim primanjima (Medicaid) mora dobiti lijekove po najnižoj cijeni po kojoj se ti isti lijekovi prodaju u drugim razvijenim zemljama. Također, zahtijeva se jamstvo takvih cijena i za sve nove lijekove koji će se pojaviti na tržištu.
Tvrtkama je dan rok do 29. rujna da odgovore s obvezujućim pristankom na navedene uvjete. Među europskim kompanijama koje su primile pismo nalaze se Sanofi, AstraZeneca, GSK, Merck KGaA i Novo Nordisk, dok su s američke strane pisma upućena divovima poput Pfizera, Johnson & Johnsona, Eli Lillyja i Mercka. Reakcija tržišta bila je brza i negativna. Dionice spomenutih europskih tvrtki pale su između 1% i 4% tijekom ranog trgovanja u petak. Posebno se ističe pad dionica tvrtke Novo Nordisk od 4%, čime se nastavio tjedni gubitak vrijednosti. Tvrtka je od utorka izgubila čak 70 milijardi dolara tržišne vrijednosti nakon što je, uz objavu upozorenja o nižoj dobiti, imenovala i novog izvršnog direktora.
Cjelokupni europski zdravstveni indeks (.SXDP) pao je za 1,4%, dosegnuvši najnižu razinu od travnja. “Trumpova direktiva stavlja farmaceutske kompanije u defenzivan položaj i dodaje još jedan sloj nesigurnosti za sektor koji bi se s vremenom mogao suočiti i s uvoznim carinama”, izjavio je Vasu Menon, direktor investicijske strategije u OCBC-u. “Iako je Trump postavio rok, ostaje za vidjeti hoće li ublažiti svoje prijetnje ako kompanije pokažu trud u pregovorima.”
Unatoč oštrom tonu iz Bijele kuće, analitičari, lobisti i stručnjaci za cijene lijekova smatraju kako je malo vjerojatno da će farmaceutske kompanije u potpunosti pristati na Trumpove zahtjeve za snižavanjem cijena. Ipak, neke od prozvanih tvrtki, uključujući Pfizer, AbbVie i američki odjel njemačkog Mercka KGaA, EMD Serono, javno su izjavile da su otvorene za suradnju i razgovore s Trumpovom administracijom kako bi se pronašlo rješenje.
Dok se čeka konačan odgovor industrije, neki proizvođači već razmatraju alternativne modele poslovanja. Švicarski farmaceutski div Roche prošlog je tjedna objavio kako razmatra mogućnost izravne prodaje svojih lijekova na recept potrošačima u SAD-u. Takav potez, o kojem se razgovara s američkom vladom, mogao bi smanjiti troškove za pacijente zaobilaženjem posrednika u lancu opskrbe.
