Američki predsjednik Donald Trump tvrdi da potiče proizvođače da vrate pogone tvornica na američko tlo. No, njegova politika ih kažnjava kada pokušaju, piše američki portal Politico.
Naime, carine namijenjene zaštiti američkih proizvođača povećavaju cijenu upravo onih materijala koji su im potrebni za proširenje svog djelovanja unutar SAD-u. Nove vizne politike riskiraju sužavaju izbor zaposlenika potrebnih za takvu industrijsku renesansu. A smanjenje potrošnje koje guraju proračunski jastrebovi Bijele kuće ugrožava neke od subvencija koje su tvrtkama potrebne kako bi se isplatilo vraćanje radnih mjesta u SAD.
Zajedno, te politike naglašavaju ograničenja Trumpovog često improviziranog pristupa upravljanju – i ističu da je carinski režim više usmjeren na izjednačavanje uvjeta nego na razvoj industrije. Rezultat je skupocjen čin balansiranja unutar kojeg je, kažu poslovni čelnici, sve teže kretati se.
‘Korak naprijed, dva koraka nazad’
Na primjer, carine su povećale cijenu uvozne opreme poput robota za obuku koji se koriste u laboratorijima na fakultetima, što je poskupilo obuku američkih radnika za koje se administracija nada da će popuniti ta nova radna mjesta. Spencer Pederson, viši potpredsjednik za odnose s javnošću Nacionalnog udruženja proizvođača električne opreme, rekao je da su proizvođači “100 posto na brodu” s Trumpovim ciljem obnove domaće industrije, ali smatraju da politike administracije djeluju suprotno u odnosu na taj cilj.
“Jednostavno ne želimo da to bude rješenje u stilu- korak naprijed, dva koraka natrag”, rekao je Pederson, čija organizacija predstavlja više od 300 tvrtki. Bijela kuća postavila je kao glavni prioritet vraćanje radnih mjesta doma iz inozemstva, u svemu, od brodogradnje do proizvodnje poluvodiča. Trump je osigurao obećanja od nekoliko bilijuna dolara od tvrtki, od kojih su neka posebno usmjerena na vraćanje radnih mjesta u Ameriku, uključujući investicijski plan proizvođača automobila Stellantis od 13 milijardi dolara i inicijativu JPMorgana od 1,5 bilijuna dolara, najavljenu ovog tjedna.
“Mislim da ne dobivamo zasluge koje zaslužujemo. Sve je ovo puno promišljenije”, rekao je dužnosnik Bijele kuće, kojem je dopušteno ostati anoniman kako bi podijelio razmišljanje administracije. “Postoji status quo… i očito je tu zbog toga jer je tako za tvrtke profitabilne te mislim da ljudi ne vole bilo kakvo narušavanje statusa quo”, zaključuje.
Hoće li carine ostati i nakon Trumpovog mandata?
Tvrtke, koje razmatraju velika ulaganja koja Bijela kuća priželjkuje, suočavaju se s utjecajem novih sektorskih tarifa, revizije Vrhovnog suda koja će utvrditi ima li predsjednik jednostranu moć uvođenja hitnih carine i šireg pitanja hoće li carine nadživjeti sadašnju administraciju.
Nekoliko američkih poslovnih čelnika opisalo je da ovi faktori imaju paralizirajuć učinak, pri čemu tvrtke ne mogu dati zeleno svjetlo za projekte vraćanja tvornica nazad u Ameriku bez veće dugoročne sigurnosti.
“Frustrirajuće je jer smo najamerička automobilska tvrtka i najviše izvozimo, a ipak imamo ovaj suprotni vjetar od 2 milijarde dolara, koji me sprječava da još više ulažem u SAD”, rekao je Jim Farley, izvršni direktor tvrtke Ford Motor Company, na Fordovoj Pro Accelerate konferenciji u Detroitu ranije ove godine.
Slične zabrinutost su izrazili, među mnogima drugima, i izvršni direktor Goldman Sachsa David Solomon, izvršni direktor Mattela Ynon Kreiz i izvršna direktorica Lucerne Internationala Mary Buchzeiger. Lucerne je, primjerice, odlučio odgoditi i smanjiti projekt kovanja aluminija koji bi iz Kine premjestio radna mjesta u Michigan.
Privremena ‘bol’, ali trajno olakšanje?
Neki ekonomisti i konzervativni politički mislioci tvrde da Trumpova kombinacija carina i investicijskih poticaja prisiljava na dugo očekivanu rekalibraciju američke industrije – i možda se ne bi dogodila bez Trumpovog pristupa “brzo se pokreni”. “Mislim da je pošteno reći da prolazimo kroz dolinu”, rekao je Harry Moser, predsjednik Reshoring Initiative, neprofitne organizacije koja promiče i prati cilj vraćanja industrije u SAD. “Prevazilazimo prepreke s neizvjesnošću i nedosljednom prirodom carina do sada. Carine će na kraju potaknuti takvo ponašanje, ali u međuvremenu postoji bo”, misli on.
Moser je rekao da su viši troškovi uvoza uvelike nadoknađeni velikodušnim poreznim olakšicama i trenutnim rashodima odobrenim ranije ove godine u okviru mega-računa. Rezultat je, prema podacima Inicijative za preusmjeravanje proizvodnje, da su proizvodna ulaganja u 2025. otprilike jednaka onima iz 2024. “Predsjednik je uvijek govorio o tome da će doći do tranzicije i ona je nužna“, dodao je dužnosnik Bijele kuće.
