Pometanje novih globalnih tarifa koje je nametnuo Donald Trump stupio je na snagu danas dok američki predsjednik eskalira svoj trgovinski rat protiv rezultata zemalja.
Američka agencija za zaštitu od carine i granične zaštite počela je u četvrtak sakupljati veće tarife od 12.01 ujutro nakon tjedana suspenzije i bijesnih pregovora s glavnim trgovinskim partnerima.
Uvoz iz mnogih zemalja prethodno je bio podložan osnovnoj 10 posto uvozne carine nakon što je Trump pauzirao veće stope najavljene početkom travnja. Ali od tada, Trump je često izmijenio svoj tarifni plan, udarajući neke zemlje s mnogo višim stopama.
To uključuje 50 posto tarife za robu iz Brazila, 39 posto iz Švicarske, 35 posto iz Kanade i 25 posto iz Indije.
U srijedu je najavio zasebnu 25 posto tarife na indijsku robu koja će se nametnuti za 21 dan tijekom kupovine ruske nafte u zemlji.
Ostale potencijalne tarife do 200 posto na farmaceutski uvoz i 100 -postotni porez na uvoz na računalne čipove mogu se nametnuti, rekao je Trump. Većina američkog uvoza bakra, čelika i aluminija sada je podložna 50 posto.
Uoči roka, Trump se pohvalio s “milijardama dolara” koji će ući u SAD, uglavnom iz zemalja za koje tvrdi da su iskoristile Sjedinjene Države.
“Jedino što može zaustaviti američku veličinu bio bi radikalni lijevi sud koji želi vidjeti da naša zemlja propadne!” Trump je na svojoj platformi društvenih medija rekao istina Social.
Neki glavni trgovinski partneri – koji čine oko 40 posto američkih trgovinskih tokova – postigli su ugovore i sklopili ustupke s Trumpom. Europska unija, Japan i Južna Koreja smanjile su stope baznih tarifa na 15 posto.
Velika Britanija pregovarala je o 10 -postotnoj stopi, dok su Vijetnam, Indonezija, Pakistan i Filipini osigurali smanjenje stope na 19 posto ili 20 posto.
Unatoč ekonomskim pritiscima, globalna financijska tržišta u četvrtak su prilagodili tarifnu prilagodbu, a azijske dionice i američke budućnosti uglavnom su viši.
Tarife najavljene 1. kolovoza primjenjuju se na 66 zemalja, Tajvana i na Falklandskim otocima.
Oni su revidirana verzija onoga što je Trump nazvao “recipročnim tarifama”, objavljeno 2. travnja. To je uključivalo porez na uvoz do 50 posto na robu iz zemalja koje imaju trgovinski višak sa Sjedinjenim Državama, zajedno s 10 posto „osnovnih“ poreza na gotovo sve ostale.
Taj je potez pokrenuo rasprodaje na financijskim tržištima, a Trump je povukao da bi omogućio vrijeme za trgovinske razgovore.
Trump je precizirao da će svaka roba koja je utvrđena da je premještena iz treće zemlje kako bi izbjegla veće američke tarife podložna dodatnim 40 posto uvozne carine. Međutim, njegova je uprava objavila nekoliko detalja o tome kako će se ta roba identificirati ili kako će se provesti.
Američki predsjednik još nije objavio hoće li produžiti rok od 12. kolovoza za postizanje trgovinskog sporazuma s Kinom koji će spriječiti ranije prijetnje tarifama do 245 posto.
Rekao je da može nametnuti dodatne tarife zbog kineske kupovine ruskog nafte jer nastoji pritisnuti Moskvu da okonča svoj rat u Ukrajini.
Sekretar riznice Scott Besent rekao je da predsjednik odlučuje o još 90-dnevnom kašnjenju kako bi omogućio vrijeme da utvrdi detalje o sporazumu koji postavlja tarife na većinu proizvoda sa 50 posto, uključujući dodatne uvozne dužnosti povezane s nezakonitom trgovinom fentanilom.
Indija također nema širokog trgovinskog sporazuma s Trumpom, a u srijedu je potpisao izvršnu naredbu koja je postavila dodatne 25 posto tarife za kupnju ruske nafte, čime je kombinirana američka tarifa na 50 posto.
Indijsko ministarstvo vanjskih poslova stajalo je čvrsto, rekavši da je počeo uvoziti naftu iz Rusije, jer su tradicionalne zalihe preusmjerene u Europu nakon izbijanja sukoba u Ukrajini, što je “nužnost prisiljena zbog situacije na globalnom tržištu”.
Boreći se, osiromašeni Laos i ratno razoreni Mjanmar i Sirija suočavaju se s 40-41 posto.
Trump je udario Brazil s 50 -postotnim uvoznim porezom, uglavnom zato što nije zadovoljan njegovim liječenjem bivšeg brazilskog predsjednika Jaira Bolsonaroa.
Južna Afrika rekla je da je strmih 30 -postotnih stopa koje je Trump naredio izvozniku dragocjenih dragulja, a metali su doveli 30.000 radnih mjesta i napustili zemlju kako bi pronašli nova tržišta izvan Sjedinjenih Država.
Čak je i bogata Švicarska pod pištoljem. Švicarski dužnosnici ovog su tjedna posjećivali Washington kako bi pokušali ukloniti nevjerojatnih 39 posto tarife na američki uvoz svoje čokolade, satova i drugih proizvoda.
