Od sveučilišta do gradova, regija, država, a sada i Europske komisije, poruka je jasna i glasna – Europa pozdravlja talente iz SAD-a i čini sve kako bi privukla najbolje i najpametnije Amerikance.
“Ovakav globalni pejzaž prilika je da svijetu pokažemo da će Europa ostati siguran prostor za znanost i istraživanje. Europa može i mora biti najbolje mjesto za bavljenje znanošću… Mjesto koje privlači i zadržava istraživače, kako međunarodne tako i europske“, izjavila je povjerenica za startupe, istraživanje i inovacije Ekaterina Zaharieva zastupnicima u EU, piše Politico.
Navodeći značajna smanjenja federalne potrošnje na istraživanja u SAD-u, kao i prisilne mjere usmjerene na specifična sveučilišta i istraživače koji se bave klimatskim promjenama, cjepivima i pitanjima manjina i roda, povjerenica je rekla da je europski blok u jedinstvenoj poziciji da posluži kao utočište znanstvenicima.
Kako bi privukla vrhunske talente, Zaharieva je rekla da će Komisija uvrstiti slobodu znanstvenog istraživanja u zakonodavstvo EU-a te odmah povećati financijsku podršku koju nudi Europsko istraživačko vijeće (ERC), tijelo za znanstvena i tehnološka istraživanja.
Trenutačno, istraživači sa sjedištem u SAD-u koji se presele u Europu mogu se prijaviti za milijun eura iznad uobičajenog maksimalnog iznosa bespovratnih sredstava, koji će biti povećan na dva milijuna eura. To znači da bi mogli imati pravo na potpore do 4,5 milijuna eura.
Cilj nije “uloviti američke talente”
Predsjednica ERC-a Maria Leptin izjavila je za Politico da EU želi očuvati „europsku tradiciju otvorenosti i podrške neovisnim istraživanjima“, te da nije cilj „uloviti američke talente“, već „pomoći kolegama tamo gdje je to moguće“.
Pozivajući se na pismo 13 zemalja članica u kojem se Bruxelles poziva da osmisli strategiju za privlačenje američkih istraživača, Zaharieva je rekla da Komisija radi na posebnoj viziji za vrhunske talente, kao i na sustavu koji će pomoći vladama i sveučilištima da udruže resurse kako bi privukli američke znanstvenike.
Otvorite vrata, otvorite laboratorije
Neka sveučilišta brzo su prepoznala priliku i pokrenula ciljane programe zapošljavanja američkih talenata.
Prošlog mjeseca Sveučilište Aix-Marseille (AMU) iz Provanse dospjelo je u središte pažnje predstavljanjem programa Siguran prostor za znanost – inicijative vrijedne 16 milijuna dolara za regrutaciju do 15 američkih znanstvenika čiji su rad „ugroženi ili ometani“ novom administracijom.
Predsjednik AMU-a Eric Berton rekao je za Politico da je program preplavljen prijavama gotovo 150 istraživača sa sveučilišta poput Yalea, Columbije i Stanforda, kao i iz američkih državnih agencija poput Nacionalnog instituta za oceane i NASA-e.
Većina prijavljenih bavi se temama poput klimatskih promjena, imunologije i zaraznih bolesti, te društvenim znanostima koje uključuju rod, raznolikost i migracije – područjima koja su na meti Trumpove administracije, piše Politico.
Berton je dodao da su se prijavili i povjesničari.
U posljednjim tjednima, slični su programi pokrenuti i na drugim sveučilištima. Slobodno sveučilište u Bruxellesu (VUB) osiguralo je sredstva i otvorilo centar dobrodošlice s informacijama o vizama za postdoktorske istraživače koji su „žrtve političkog i ideološkog uplitanja“ u SAD-u.
U Švedskoj je prestižni institut Karolinska objavio da će odgovarati na upite o preseljenju – „koji su već počeli pristizati“ – i da surađuje s drugim sveučilištima kako bi što bolje podržao akademske migrante iz SAD-a.
Intelektualna zlatna groznica
U nastojanju da ojača status Berlina kao „lokacije za međunarodna napredna istraživanja u medicini i društvenim znanostima“, grad osniva poseban fond za privlačenje istraživača iz SAD-a.
U međuvremenu, katalonski predsjednik Salvador Illa ovog je tjedna predstavio regionalni program za zapošljavanje talenata vrijedan 30 milijuna eura, kojim će se financirati radna mjesta za 78 američkih istraživača na lokalnim sveučilištima i visokotehnološkim istraživačkim institutima poput Superračunalnog centra u Barceloni i Nacionalnog centra za analizu genoma.
Istaknuti znanstvenici također pozivaju nacionalne vlade da mobiliziraju sredstva. Osam znanstvenika i profesora u Njemačkoj objavilo je članak u Špigelu pozivajući čelnike zemlje da regrutiraju „100 briljantnih umova za Njemačku“.
Pozivajući se na znanstvenike Alberta Einsteina i Lizu Meitner koji su emigrirali kako bi izbjegli nacistički progon tijekom Trećeg Reicha, autori su istaknuli da Njemačka i Europa sada imaju priliku „preokrenuti odljev mozgova“ i „ne samo osnažiti vlastite inovacije i istraživačku moć, već i ublažiti globalni gubitak napretka znanja“.
Unatoč reformama proračuna u Nizozemskoj, ministar obrazovanja, kulture i znanosti Eppo Bruins nedavno je rekao zakonodavcima da će zemlja dati prioritet financiranju zapošljavanja međunarodnih znanstvenika koji su „zlata vrijedni za Europu i Nizozemsku“.
Španjolska već koristi plan Atrae, izvorno osmišljen za repatrijaciju španjolskih znanstvenika koji su emigrirali iz ekonomskih razloga, kako bi privukla i američke znanstvenike.
Slično tome, očekuje se da će belgijski program Mozgovi za Bruxelles (Brains for Brussels) – koji financira strane znanstvenike koji istražuju umjetnu inteligenciju, kvantnu tehnologiju i druga financijski važna područja – ove godine biti iskorišten za privlačenje Amerikanaca, prenosi N1.
